Povjesničar koji ide rame uz rame s velikim hrvatskim povjesničarima poput Vjekoslava Klaića, Ferde Šišića Josip Bösendorfer rodom je iz Lukača kod Virovitice. Bio je član nekoliko akademija, Münchenske, Bečke i Jugoslavenske od 1930-ih godina.
Prema literaturi sudjelovao je u studentskim prosvjedima 1895. godine kada je zapaljena mađarska zastava pa se nakon toga čina uputio na školovanje u središta Austro-Ugarske Monarhije, Beč, Prag i Graz. Koncem 19. stoljeća, 1899. doktorirao je s tezom o Zrinsko-frankopanskoj uroti.
Prvih tridesetak godina rada proveo je kao nastavnik u gimnazijama u Zagrebu i Osijeku, a imao je i istaknutu ulogu u Arheološkom klubu „Mursa“. Kao djelatnik i ravnatelj Muzeja Slavonije pokrenuo je Osječki zbornik 1940-ih godina.
Napisao je mnoga djela među kojima možemo istaknuti Crtice iz slavonske povijesti…, Počeci umjetnosti u Osijeku, Agrarni odnosi u Slavoniji…
Foto: Muzej Slavonije; Josip Bösendorfer, Izvor: Essehist: časopis studenata povijesti (FFOS)
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje