Marketing
PUŠTEN U RAD PLUTAJUĆI LNG TERMINAL U OMIŠLJU
POLITIKA OŽIVJELA TRŽIŠTE ZEMNOG PLINA
Uz predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, ministra gospodarstva i održivog razvoja dr.Tomislava Ćorića i ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, svečanom otvaranju LNG terminala prisustvovali su predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar, ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Szijjártó, povjerenica za energetiku Europske komisije Kadri Simson i drugi visoki uzvanici bili su 29. siječnja na svečanosti puštanja u rad LNG terminala i spojnog plinovoda Zlobin-Omišalj. Paljenjem sirena i vodenog protupožarnog mlaza na obali terminala na otoku Krku simbolično je u rad pustio Vlade RH Andrej Plenković.
„Ovo je strateški projekt na čiju smo realizaciju čekali više od dva desetljeća i koji smo realizirali zahvaljujući angažmanu ove hrvatske Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem“, rekao je tom prigodom između ostalog ministar gospodarstva i održivog razvoja dr.Tomislav Ćorić.
Ministar dr. Ćorić je rekao, da projekt LNG terminala sa spojnim plinovodom Omišalj-Zlobin nije samo jedan u nizu projekata koji imaju ograničen rok trajanja, već je jedan od najsloženijih projekata u području plinskog biznisa u našoj najnovijoj povijesti. Naime, radi se o terminalu koji je realiziran po najvišim ekološkim i sigurnim standardima i rezultat je poslovne odluke čija je ekonomska računica takva da popunjenost kapaciteta u prve tri godine iznosi 100 posto, a do 2027. godine 84 posto, koji se odnosi na vjerojatnost konkurencije vezane uz cijenu plina, a održava smjer dugoročnoga energetskog razvoja Hrvatske.
Projekt je po ministrovim riječima od ključne važnosti za tržište plina u Republici Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe, što je prepoznala i podržala Europska unija i koji u potpunosti opravdava svoje određenje strateškog investicijskog projekta. Ukupna vrijednost projekta LNG terminala je 234 milijuna eura. Europska komisija dodijelila je 101 milijun eura, Vlada RH financirala je sa sto milijuna eura, a preostali dio suvlasnici LNG-a Hrvatska.
Općina Omišalj sa oko tri tisuće stanovnika je na sjeverozapadnom dijelu otoka Krka, na dijelu na kojem se otok najviše približava kopnu. Građani Omišlja nisu željeli plutajući terminal za ukapljkeni plin u svojoj sredini, navodeći kao razlog buku koja će im otjerati turiste, a neće im donijeti nikakvu ekonomsku korist. Zbog toga ni načelnica općine ni župan Komadina nisu bili na otvaranju LNG terminala.
Hotel u Omišlju
KAPACITET 2,6 MILIJARDI KUBIČNIH METARA GODIŠNJE
Adria LNG je međunarodni energetski konzorcij koji je okupljen 2006. godine s ciljem izgradnje LNG Terminala u Omišlju na otoku Krku. Projekt je prvi put razmatran 1995. te su razrađena prva istraživanja. Studija izvedivosti projekta je dovršena 2008. godine a lokacijska dozvola je iznesena 2010. nakon što je provedena procjena utjecaja na okoliš. U pitanju je terminal za pohranu i transformaciju plina u plinovito stanje te daljnju distribuciju.
Terminal bi Hrvatsku trebao opskrbljivati dodatnim izvorima prirodnog plina koji trenutno pokriva 48% zemljine potrebe za energijom. Terminal bi također distribuirao plin okolnim tržištima koja uključuju Italiju, Austriju, Sloveniju i Mađarsku pošto su Hrvatske potrebe za plinom znatno manje od predviđenog kapaciteta terminala. U ovu svrhu, novi plinovod je izgrađen između Hrvatske i Mađarske.
Projekt je pokrenut od strane Adria LNG konzorcija čiji su dioničari:
E.ON Ruhrgas - 39.17% ,Total S.A. - 27.35% ,OMV - 32.48% ,Geoplin - 1%
Terminal u Omišlju ima godišnji kapacitet od 2,6 milijardi kubičnih metara plina, što je nešto manje od godišnje potrošnje Hrvatske. Hrvatska za sada otprilike toliko kupuje od Rusije.Za sada je zakupljen samo pravac prema Mađarskoj i pravac prema Sloveniji, s tim da je Slovenija neznatno tržište, a ona koristi i LNG terminal u Italiji. Što se tiče BiH, ona ima jednu cijev prema Srbiji, a postoji i strateški projekt spajanja Hrvatske i BiH na južnoj vezi. .
LNG-terminal (eng. Liquified Natural Gas) je pogon za proizvodnju, pohranu i distribuciju ukapljenog zemnog plina.Zemni plin se hladi na temperaturi ispod -161,5 °C, ispod njegovog vrelišta, kada prijelazi u tekućinu, pa ga se transportira brodovima hladnjačama do prijamnih LNG-terminala, gdje se pohranjuje te ponovno pretvara u plinovito stanje. Najveća mana LNG terminala je njihova visoka cijena i zbog toga ga slabije razvijene države izbjegavaju.
Post je objavljen 30.01.2021. u 07:31 sati.