DJELUJE LI STOŽER U GLINI I SISKU ?
Prema informacijama koje je iznijela novinarka radio Petrinje sa terena, 6. siječnja, osam dana nakon potresa, pronađena je majka sa troje djece i dvoje starih roditelja u uglu staje koji se nije srušio, gdje su boravili sve vrijeme i spavali, od razornog potresa 29. prosinca. Kako je moguće da je takva ruševna staja ostala zaobiđena i neotkrivena od svih služi koje su bile na terenu, a u njoj je bilo čak šest osoba? Takve su vijesti uznemirujuće i ostavljaju sumnju u ono što se radi na terenu. A na terenu u teškim potresom pogođenom području radi se sve upravo radi ljudi, kako bi ljudi bili spašeni i kako bi u ovo zimskom vrijeme u potresu stradalim ljudima bio osiguran minimum uvjeta za život .
STOŽER I NJEGOVI ČLANOVI
Predsjednik Vlade 4. siječnja donio je Odluku o proglašenju katastrofe na području pogođenu potresom, te u toj odluci , objavljenoj u NN br.1 od 2021. osnovan je tzv. Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske. Rukovodeću ulogu u tom stožeru za katastrofu izazvanu potresom premijer je dao potpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu. Zamjenicima su imenovani podpredsjednik Boris Milošević i ministar Darko Horvat. Sjedište stožera je u Petrinji .
Ali kako Stožer ne mogu činiti tri čovjeka imenovani su i dodatni članovi Stožera civilne zaštite koji bi trebali radi na otklanjanju posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije a to su :Zvonimir Frka-Petešić, Goran Jutriša, Irena Petrijevčanin Vuksanović, Zdravko Jakop, Ivo Milatić, Zdravko Zrinušić, Tugomir Majdak, Silvio Bašić, Zdenko Lucić, Juro Martinović, Tomislav Paljak, Ivica Poljičak, Tonči Glavina, Spomenka Đurić, Margareta Mađerić, Tomislav Mihotić, Nikola Mažar i Željka Josić.
No područja koje je zahvatio katastrofalni potres od 6,2 merkalija je površinski veliko sa više od 100 tisuća stanovnika, gospodarski slabo razvijeno , mnoga sela su teško pristupačna i raštrkana, naselja su i bez pravog puta, ali tu žive ljudi. Osim grada Petrinje koji se prostire na oko 380 kilometara kvadratnih, potres je poharao grad Sisak i grad Glinu s pripadajućim naseljima , ali i općine Lekenik, Donji Kukuruzari, Dvor, ali i Hrvatsku Kostajnicu. Petrinja je od Siska udaljena 15 km, od Gline 20 kilometara, do Hrvatske Kostajnice je 30 kilometara.
DJELUJE LI STOŽER U GLINI I SISKU ?
A da li imenovani članovi stožera obilaze teškim potresom zahvaćena područja i provode plan Stožera za katastrofalni potres? Taj stožer osnovan 4. siječnja svaki novi dan mora početi sa planom rada za tako široko područje djelovanja. Zašto? Jer radi se o ljudima, kojima treba donijeti hranu, informaciju, uputiti ih na novi smještaj, neke treba i pronaći, kao što govori primjer sa početka teksta, kojima treba pružiti svaku pomoć na terenu.
Osobe koje su na popisu kao članovi Stožera, po zanimanju nemaju terenski operativne poslove, pa je teško očekivati da daju rezultate koji se od njih u ovom trenutku očekuju. Informacija koja je kao činjenica stigla prije dva dana u javnost – a to je da gradonačelnik Petrinje Darko Dumbović nije u Stožeru za katastrofu potresa, potvrđuje da taj Stožer nema dobar orijentir i da ide u krivom smjeru. Taj detalj potvrđuje da Stožer za katastrofe nema organizaciju koja će dati rezultate, nema plan, a bez plana, pa i samo dnevnog, ozbiljne organizacije ništa ne započinju. Ozbiljne organizacije svoj uspjeh mjere postignutim rezultatom.
Stožer koji ima sjedište u Petrinji osnovan je po političkoj odluci u Zagrebu d ljudi koji su bliski vladajućoj politici, a osnovan je sedmi dan nakon potresa. U prirodnim katastrofama to je velika pogreška, jer se takav Stožer trebao osnovati na terenu, pa ga nakon toga verificirati na papiru. Na terenu je već bilo znano i vidljivo tko, što radi i zna raditi, tko je koliko operativan, brz i sposoban.Jer radili su tamo zajedno prije proglašenja katastrofe i osnivanja Stožera i ljudi iz gorske službe spašavanja, vatrogasci, civilna zaštita, Crveni križ, Caritas i vrlo mnogo volontera Zar je važno da šef Stožera bude podpredsjednik Vlade RH? Ne to je nevažno, ali je važan plan, operativnost, mobilnost i rezultati.
No budući da je područje zahvaćeno katastrofalnim potresom vrlo široko; od koga i kako Stožer prima informacije sa terena iz područja Gline i Siska i ostalih općina? Djeluje li Stožer u Glini Sisku ? Ima li Stožer razrađen plan za djelovanje i pružanje pomoći za područje Gline i Siska? Što će biti s ljudima koji trebaju pomoć u tom području? Gospodin Medved više radi kao glasnogovornik bar sudeći prema dosadašnjim izvještavanjima.
DA LI DRŽAVA DJELUJE?
I onda se pojavi pitanje- da li država djeluje na području pogođenim razornim potresom? Odgovor je Ne. Država djeluje za sada samo tamo gdje je sjedište Stožera i njegovi vodeći ljudi.
Sve ostalo obavljaju službe i organizacije prema svojim zadaćama radi kojih su i osnovane, te ljudi volonteri koji rade jer žele pomoći.
Budući da je novinar N1 televizije u informacijama arhive Morha 8. siječnja došao do informacije da Hrvatska vojska ima modernu mobilnu kuhinju kapaciteta pripreme 1 800 obroka , koju je dobila kao donaciju, kao poklon od amerikanaca, zamjenik predsjednika Stožera Boris Milošević upitan – hoće li Hrvatska vojska započeti s pripremom hrane – odgovorio je „ da će se procijeniti, da li su postojeći kapaciteti na terenu dovoljni.“
Za pojmove razornog katastrofalnog potresa odgovor na pitanje nije zadovoljavajući.!
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 09.01.2021. u 12:30 sati.