Svijet u kojem živimo karakterizira volatilnost, nesigurnost, složenost i nejasnost. Oni koji toga nisu bili svjesni do nedavno vjerojatno su isto osvijestili pojavom virusa COVID-19 i života u uvjetima „novog normalnog“. Postavlja se pitanje kako se prilagoditi takvom svijetu i što napraviti da ga učinimo boljim? Naravno, nemoguće je dati jedinstven i univerzalan odgovor na ovo pitanje, ali o njemu svakako treba promišljati. U ovom članku ćemo se baviti slušanjem kao jednim od mogućih načina za bolju prilagodbu i promjenu svijeta.
Za početak, treba podsjetiti da čuti i slušati nisu sinonimi. Konzultant za zvuk Julian Treasure u svom TED talk-u „5 ways to listen better“ definira slušanje kao dodavanje značenja zvuku, dakle riječ je o misaonom procesu. Ipak, većina ljudi prilično nesvjesno obavlja tu aktivnost. Zašto je to tako i što je u tome pogrešno? Od svih komunikacijskih vještina, slušanje se uči prvo i najkraće, a koristi se najviše. Prema Treasureu čak 60% vremena u komunikaciji provedemo slušajući, a samo 25% onoga što čujemo zapravo uspijemo percipirati. On ističe kako „gubimo naše slušanje“ jer živimo u glasnom svijetu gdje nas se lako dekoncentrira. Vezano uz to, u svom TED talk-u „Why architects need to use their ears“ objašnjava kako pri dizajnu prostora u kojemu se ljudi kreću, od ulica preko javnih ustanova i poslovnih zgrada do naših domova, treba razmišljati o zvuku i time doprinijeti kvaliteti slušanja, ali i života. Primjerice, buka u bolnicama loše utječe na produktivnost medicinskog osoblja, ali i na oporavak pacijenata. Nadalje, nestrpljivi smo, naša pažnja se teško usmjerava, možemo zapisati i snimiti ono što čujemo pa nema potrebe da se na isto koncentriramo. No, slušanje nam omogućava razumijevanje koje je temelj svega. Moramo razumjeti kako stvari funkcioniraju kako bismo izbjegli pogreške i kvarove, te kako ljudi razmišljaju i što osjećaju kako bismo izbjegli osobne, profesionalne, političke i druge sukobe, te s njima povezane troškove koji mogu biti itekako visoki. Treasure objašnjava 5 načina kako bolje slušati: 3 minute dnevno provesti u tišini, izdvojiti nekoliko stvari koje čujemo u buci primjerice koliko različitih kanala razgovora čujemo u kafiću, uživati u svakodnevnim zvukovima poput perilice rublja, staviti u kontekst ono što čujemo i voditi se akronimom RASA – receive, appreciate, summarize, ask. Treba usmjeriti pažnju na govornika, pokazati razumijevanje s „hmm“ , „ok“ i sl., zaključivati i parafrazirati s „dakle“ kako biste provjerili jeste li dobro shvatili, te postavljati pitanja kako biste riješili eventualne nejasnoće. U kompleksnom svijetu koji nas okružuje posebnu važnost imaju učenje i razvoj, a učimo slušajući jer govoreći samo ponavljamo ono što već znamo. Također, kompleksnost od nas traži agilnost i rad na sebi, a slušanje se može naučiti iako se u procesu formalnog obrazovanja nažalost ne uči. Vođe u poduzećima trebaju biti dobri slušatelji kako bi bili efikasni i efektivni u svom radu jer su upravo oni ti koji trebaju „pomiriti“ različite interese različitih dionika, a kako bi to mogli prvo ih moraju čuti i razumjeti. S obzirom na to da se poslovanje danas odvija u uvjetima neizvjesnosti, konstantno treba biti fokusiran na nove zahtjeve, potrebe i probleme koje komuniciraju dionici poduzeća.
Ovim člankom čitatelja želimo potaknuti da osvijesti važnost aktivnog slušanja i koristi koje ono može donijeti u osobnom razvoju, te međuljudskim odnosima u privatnom i profesionalnom životu, te motivirati na trening svoje vještine slušanja.
Post je objavljen 26.10.2020. u 15:39 sati.