Pregled posta

Naš najbliži susjed planet Venera i njezin prijatelj Merkur

Dragi pratitelji našeg astrobloga,

danas bih vam htjela pisati o našoj zvijezdi Danici ili zvijezdi Večernjači - planetu Veneri!

Venera je bliža Suncu od Zemlje, stoga je i toplija. Na površini temperatura iznosi oko 470 stupnjeva C, što se djelomično može objasniti njenom gustom atmosferom bogatom ugljikovim dioksidom. Takav debeli omotač zadržava toplinu Sunca nad površinom planeta stvarajući jak efekt staklenika.

Slika 1. Fotografija Venerine debele atmosfere koju je okinula NASA-ina sonda Mariner 10 (© NASA/JPL-Caltech).

Venerin ekvatorijalni promjer tek je oko 600 kilometara manji od Zemljina, a Suncu je bliža od Zemlje tek 42 milijuna kilometara. Jedan dan na Veneri traje 243 zemaljska dana, dok joj za obilazak oko Sunca treba 225 dana - što znači da jedna godina na Veneri traje kraće od jednog dana! No to nije jedina zanimljivost ovog planeta; Venera se oko svoje osi okreće retrogradno, što znači da joj Sunce izlazi na zapadu, a zalazi na istoku! Znanstvenici smatraju da je uzrok tome davni sudar Venere i velikog asteroida ili kometa.

Venera je planet koji je najlaše uočiti na noćnom nebu. Sa svojim blještavim bijelim svjetlom, koje je slabije samo od sjaja Sunca i Mjeseca, vidljiva je netom prije izlaska ili nakon zalaska Sunca. Stoga je poznata kao zvijezda Danica ili Večernjača.

Slika 2. Konjukcija Mjeseca i Venere 26. travnja 2020. godine (autor fotografije: Saša Nuić).

Zanimljivo je promatrati i tzv. tranzit, odnosno prijelaz Venere preko Sunčeva diska. Zadnja dva takva tranzita Venere dogodila su se 2004. i 2012. godine, a ako ste to propustili, za sljedeći trebate čekati samo nešto više od 120 godina. :(

Slika 3. Tranzit Venere 6. lipnja 2012. godine (autor fotografije: Boris Štromar).

Venera je bila među prvim objektima koje sam promatrala golim okom, ali i uz pomoć svog teleskopa (refraktor 120/1000).

Slika 4. Jedna od mojih ranijih i jednostavnijih skica s promatranja Venere. Kao i uvijek, *ZS označava da je skica, odnosno slika koju vidim kroz svoj refraktor zrcalna.

Vrlo je primjetna kad se pojavi na večernjem nebu pa privlači pozornost; zna se vidjeti vrlo brzo nakon zalaska Sunca, kad je nebo još svijetlo plave boje. Često me ljudi pitaju: "Što je to na nebu?" ili "Koja je to zvijezda?". Sjaj joj se može usporediti sa sjajem Jupitera pa ih ja često znam zamijeniti prilikom promatranja. Ali to su neke osobne crtice s promatranja. Nažalost, gusta atmosfera ne pokazuje previše detalja, no sam disk planeta može se lijepo vidjeti.

Često imamo sreće pa se nebeska mehanika tako posloži da imamo čak tri planeta za promatranje na noćnom nebu. U tom slučaju volim skicirati sva tri, kao što je to bio slučaj sa skicom dolje. Sličnu situaciju imamo i sada, no bez Venere. Naime, na večernjem, a kasnije i noćnom nebu vidljivi su Jupiter, Saturn i nešto kasnije Mars!

Slika 5. Skica Jupitera, Venere i Saturna izrađena jedne lijepe večeri.

Ove godine Veneru je bilo zanimljivo promatrati jer joj se osvijetljeni dio diska postupno smanjivao kroz nekoliko mjeseci. Bila je blizu donje konjukcije, odnosno u položaju između Sunca i Zemlje pa smo iz tog razloga mogli vidjeti samo tanak srp. Društvo joj je u svibnju pravio i Merkur kojeg sam ove godine prvi puta promatrala teleskopom! (Ako ne računamo tranzit Merkura u svibnju 2016. godine). Merkur je inače teško uočiti jer se giba toliko blizu Sunca da je vidljiv samo kratko vrijeme prije izlaska ili poslije zalaska Sunca.

Slika 6. Venera skicirana jedno subotnje predvečerje na još svijetlo plavom nebu.
Slika 7. Venera skicirane iduće večeri. Koristila sam plavi filter #80A i učinilo mi se da sam vidjela neke detalje u atmosferi. Ova skica pokazuje i koliko još moram poraditi na samom skiciranju. Dosta je "kruta".
Slika 8. Venera je početkom svibnja naizgled bila u obliku srpa. Ovdje je promatrana refraktorom iz Varaždina.
Slika 9. Krajem svibnja odlučio joj se pridružiti i Merkur pa sam njihove međusobne položaje odlučila skicirati. Ovo promatranje održali smo na obali Fažane, a imali smo i nekoliko zainteresiranih prolaznika.
Slika 10. Odlučila sam skicirati i bojama, da prikažem kako su mi planeti izgledali prilikom promatranja.

Toliko od mene o zvijezdi Danici, našoj Veneri. Oduvijek je privlačila pažnju mnogih sanjara, znanstvenika i mislilaca, a tako ostaje i danas.
Za kraj jedna predivna fotografija mog prijatelja i kolege astronoma amatera Saše Nuića.

Slika 11. Venera fotografirana 07. svibnja 2020. (autor fotografije: Saša Nuić).





Literatura:
Burnham, R., Dyer, A. i Kanipe, J. 2003. Astronomija - vodič po noćnom nebu. Dušević & Kršovnik, Zagreb.
Chown, M. 2016. Sunčev sustav. Školska knjiga, Zagreb.


Post je objavljen 13.09.2020. u 09:18 sati.