Marketing
Grdoselo – potraga za Starim gradom
Grdoselo je naselje koje administrativno spada pod Grad Pazin, a 2011. godine je imalo 119 stanovnika. Postoje dva tumačenja oko nastanka imena Grdoselo: prvo od iskrivljenog njemačkog naziva Gardazelle (garde – garda, tjelesna straža; zelle – stanica), budući da se dugo nalazio na samoj granici između Pazinske grofovije i mletačkih posjeda; a drugo da je u srednjovjekovnom hrvatskom jeziku "grdo" značilo veliko, tako da bi Grdoselo mogli prevesti kao Veloselo ili Veliko Selo. Do naselja je najlakše doći cestom iz Pazina. Na cesti Ž5046 u istočnom dijelu naselja Pazin, u pravcu Cerovlja, nalazi se raskršće s cestom koja desno vodi do željezničkog kolodvora, a lijevo vodi za Kršiklu i Grdoselo. Od tog raskršća treba pratiti putokaze za Grdoselo koje je udaljeno oko 7 kilometara.
Kada smo ušli u naselje Grdoselo, auto smo parkirali preko puta župne crkve, na šljunčanom parkiralištu. Župna crkva Imena Marijina je izgrađena 1774. godine na mjestu starije ruševne crkve Gospe od Zdravlja iz 1680. godine koju je podigao župnik Vinko Pikot (1653.-1705.).
Blizu župne crkve se nalazi raskršće na kojem smo skrenuli prema sjeveru. Asfaltiranu cestu smo napustili nakon dvjestotinjak metara kada smo na slijedećem raskršću nastavili ravno poljskom cestom.
Dalje smo se držali glavne poljske ceste koja se na nekim mjestima strmo spušta i sve je više ličila na suho korito nekog bujičnog toka.
Na jednom mjestu, preko poljske ceste, prolazi korito povremenog potoka koje je pritoka Grdoselskog potoka. Nažalost potok je bio suh. S lijeve strane ceste, uz sam rub, nalazi se litica, a na dnu jezerce. Kada se koritom povremenog potoka spušta voda, tu nastaje sedam metarski slap Pod Klečom. Slap je dobio ime po obližnjem brdu Kleč (156 mnv).
Nastavili smo dalje poljskom cestom koja se lagano uspinje na brdo Kleč i uskoro stigli blizu vrha gdje se nalazi raskršće s nekoliko putokaza. Prije nego što smo skrenuli lijevo, prema Zelengradu, otišli smo nekoliko metara sjevernije od raskršća na lokaciju gdje se nalazila crkva sv. Ane.
Crkva sv. Ane je jedna od tri crkve koje su se nalazile na području nekadašnjeg naselja Starog grada, bivšeg Grdosela. Od sve tri crkve nije ostalo ništa, tako da su danas na tim lokacijama postavljene kamene oznake s podacima o svakoj crkvi. U ruševinama crkve sv Ane, potkraj 19. stoljeća, pronađen je Grdoselski ulomak iz 12. stoljeća. Ulomak se danas nalazi u župnoj crkvi Imena Marijina u Grdoselu, a značajan je po tome što je jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika.
Nastavili smo dalje prema Zelengradu i ubrzo stigli do druge kamene oznake koja se nalazi nekoliko metara od poljske ceste s desne strane. Tu se nalazila nekadašnja župna crkva sv. Jakova, a pored nje se nalazilo groblje. Župna crkva i groblje su bili u funkciji do kraja 18. stoljeća.
Dalje smo nastavili prostranom livadom s koje se pruža lijep pogled na crkvu sv. Kuzme i Damjana u naselju Kršikla. Dok smo prolazili livadom pokušao sam zamisliti kako je ovo mjesto izgledalo dok se ovdje nalazilo naselje.
Dalje se staza, preko livade, počinje spuštati prema njenom sjevernom rubu gdje ulazi u šumu.
U šumi smo pratili zeleno-žutu markaciju s kojom smo došli do kamene oznake za lokaciju nekadašnje crkve sv. Ivana Krstitelja iza koje se nalaze ostaci kaštela Stari grad (Zelengrad).
Kaštel se prvi put spominje 1102. godine kao posjed Akvilejskog patrijarhata. 1250. godine patrijarhat je prepustio upravu svom vazalu Artalupusu de Gardosilla. 1266. godine je izbio rat između akvilejskog patrijarha Grgura di Montelonga s jedne te Alberta II. Goričkog i gradova Kopra, Izole i Pirana s druge strane. Vojnici goričkog grofa su opustošili kaštel 1274. godine, a slijedeće su ga godine i osvojili. Potom je kaštel obnovljen, a upravu nad njim su dobili gorički vitezovi Henrik i njegov nećak Bertold koji su dobili i plemićki nastavak Grdoselski. U 14. st. kaštel je pod vlašću Devinskih grofova, a od 1399. godine grofova Walsee koji su ga 1431. godine prepustili vazalu Leonardu Wolfu. Kasnije, od 1465. godine kada je pod vlašću Habsburgovaca, usko je vezan uz Pazinsku grofoviju. Za vrijeme Uskočkog rata (1615.-1618.), sukoba između austrijanaca i mlečana, staro naselje Grdoselo bilo je skoro u potpunosti uništeno od strane mlečana. Jedan dio preživjelog stanovništva je ostao živjeti na području naselja, dok se veći dio naselio na obližnjem brdu (234 mnv) u zaseoku Brdo, današnje naselje Grdoselo. Staro naselje je u konačnici napušteno 1805. godine.
Nakon što smo razgledali kaštel krenuli smo prema istoku do obližnjeg slapa Črni puč na potoku Butoniga koji se vidi s kaštela.
Na početku se staza lagano spušta, ali ubrzo dolazimo do velike strmine. Oprezno smo se spuštali dok nismo došli do potoka Butoniga. Kada smo došli do potoka, krenuli smo uzvodno i ubrzo smo stigli do trometarskog slapa Črni puč.
Iznad slapa smo uzeli mali predah da se pripremimo za strmi uspon, jer smo se vratili istim putem do kaštela.
Kada smo se vratili do kaštela nastavili smo prema zapadu i pratili putokaz za "GRDOSELO MALENICA".
Priroda oko potoka je jedinstvena za Istru, kao u prašumi, gusto raslinje, paprat, drveće obloženo mahovinom.
Staza prolazi uz Grdoselski potok, uzvodno, više puta prelazi s jedne na drugu stranu obale potoka. Potok nije imao previše vode tako da nije bio veliki problem preći s jedne obale na drugu, ali nažalost nismo vidjeli "skakutanje" vode po mnogobrojnim kaskadama od kojih je najviši Sedreni slap visok 3 metra.
Ipak smo naišli i na jedan lijepi drveni most koji premošćuje Grdoselski potok. Poslije mosta se puteljak strmo uzdiže, a za pomoć tu je postavljen konop kao rukohvat tako da se može bez problema popeti.
Staza dalje vodi do izvora Malenica. Uz izvor se veže jedno pučko vjerovanje da voda prije nego što ovdje izvire prolazi ispod crkve sv. Marije na Škriljinah kod Berma te da ima ljekovita svojstva za bolesti očiju.
Kod izvora Malenica se nalazi drveni stol s dvije klupe i ljuljačka. Tu smo kratko predahnuli.
Nastavili smo dalje i došli do putokaza "SLAP 5min." s kojim smo došli do slapa na kojem se jedva vidjelo da voda pada u jezerce. Sigurno je impozantno kada "mlaz" vode izlazi iz rupe na vrhu slapa.
Vratili smo se do putokaza i dalje nastavili stazom. Staza se na tom dijelu uspinje sve do asfaltirane ceste na kojoj smo skrenuli lijevo i ubrzo stigli u naselje Grdoselo.
Prije kraja izleta uputili smo se do župne crkve Imena Marijina. Ispod zvonika visokog 22 metara nalazi se prolaz prema glavnom ulazu u crkvu. U prolazu se nalaze grb i natpis plemićke obitelji Šegar (Segher von Weissenhaus) koji su imali posjed u Grdoselu do kraja Drugog svjetskog rata, te nadvratnik glavnih vrata kuće i nadgrobna ploča grobnice župnika Vinka Pikota.
Karta s posjećenim lokacijama.
Dužina rute 4,86 km.
Post je objavljen 31.08.2020. u 19:35 sati.