Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/demetra1

Marketing

HF1

NADAM SE DA ĆE TE IMATI STRPLJENJA PROČITATI

Koliko nas ima priliku vidjeti bilo na pakiranim sjemenkama, bilo na povrću u trgovinama ovu oznaku? Ja je nisam vidjela jer ne sijem i ne bavim se proizvodnjom, niti igdje u trgovinama postoji vidljivo, no gledajući dokumentarni program ostala sam zgrožena istinom o toj oznaci. HF1 je oznaka genetički modificirane namirnice. Moćne svjetske kompanije kao što su Syngenta, Monsanto Bayer, Seminis i još neke (uglavnom pet svjetskih moćnika) su jedini proizvođači svih vrsta sjemena za povrće, a i za voće. Pod krinkom što veće proizvodnje za sve veće svjetske potrebe postali su vlasnici bogatstva koje se ni sa čim ne može mjeriti. No kako ta krinka nije dovoljno vidljiva malo tko će se ikada zapitati tko su oni? Ipak nije tu samo riječ o bogatstvu. Važnije od toga je zdravlje i pitanje što će se kroz duži niz godina dešavati sa našim i organizmom naroda koji će doći iza nas? Koje će se promijene u organizmu dešavati zbog oznaka kao što su HF1? Istraživačko novinarstvo ponekad uspije zagrebsti dublje nego što to odgovara vlasnicima tih moćnih kompanija. Gledala sam kako se proizvodi sjeme paradajza, rajčice, poma kako god ih zvali. Najviše se na genetskim promjenama radi u Izraelu. Kažu po narudžbama moćnih kompanija. Upravo u Izralskim laboratorijima su stvorene rajčice koje imaju dugotrajan rok ne truljenja. Bez problema može ostati i do tri tjedna, a da neće promijeniti ni boju, niti će gnjiti. Koliko ste puta ostali u čudu vidjevši da i nakon dva tjedna povrće ostaje svježe? Naravno trgovačkom lancu je jako bitno da ima što manje gubitaka pa takvi GMO proizvodi su dobrodošli. Mi i dalje u lijepoj našoj nemamo pojma što je (izgleda sve) genetski promijenjeno. Slušah kako neke kompanije traže da raspored ploda na grani bude u obliku lista jer se tako lakše pakira što je naravno jeftinije pa su u Izraelu i to uspjeli.
Analiza nutritivnih tvari (rađena od istraživača) je pokazala kako su svi elementi sjemena HF1 bitno smanjeni u odnosu na sjeme koje nije modificirano, izvorno sjeme. Naravno da kompanije koje proizvode HF1 sjemenje odbijaju bilo kakav razgovor o tome jer sve one imaju svoje laboratorije koji rade po nalogu svojih vlasnika. No u Izraelu su priznali da konkretno rajčica gubi puno na nutritivnom sastavu i ono što i sami osjetiti možemo na prvu je okusu. A upravo okus rajčici daje postotak nutrijenata koje sadrži izvorno sjeme.
Konačno su hrabri pojedinci počeli čuvati i proizvoditi tzv staro, a zapravo izvorno sjeme povrća, što ohrabruje iako lobi velikih, moćnih kompanija to nastoji zabraniti. Zatim je zanimljivo da sve te kompanije koje proizvode HF1 sjemenje u isto vrijeme proizvode i pesticide potrebne za proizvodnju tog povrća. Tako je konkretno Monsanto Bayer fino zaokružio svoj udio u GMO ljudskoj prehrani iako i dalje sve je više gladnih, sve više djece i dalje umire u Africi, Indiji i po svijetu zbog manjka hrane. Kada su u pitanju djeca još jedan od apsurda je da na poljima (konkretno u Indiji) gdje se najviše uzgaja HF1 povrće, a isključivo zbog dobivanja sjemena jako puno djece mlađe od 12 godina radi za dnevnicu manju od dva eura. Naravno da kompanije tvrde kako u njihovim inozemnim tvrtkama djeca ne rade iako baš ništa ne poduzimaju kako se to u stvarnom životu i ne bi dešavalo. Djeca rade zato što njihove majke jedva dobiju 2,5 eura dnevnicu, a muškarce tvrtke ne zapošljavaju jer je muška rad skuplji od žena i djece. O tome koliko košta HF1 sjeme radije ne bih jer se tu govori o stotinama tisuća eura, a od toga me odmah zaboli u glavi.
Vidjevši sve to dođe mi da prestanem kupovati paradajz u trgovinama, ali kako na placu pronaći one naše nekadašnje kumice, bakice koje su imale svoje vrteke, čini mi se nikako jer i kod nas sve dolazi iz „tunelske“ proizvodnje gdje su stabljike rajčice visoke i do dva metra, a to je odlika jedne vrste HF1 sjemena. Imamo u Kerestincu takvu prouizvodnju za koju se tvrdi da je u datim okolnostima izuzetno kvalitetan proizvođač iako se i kod njih sve svodi na HF1 sortu cherry rajčice.
Ja sam tužna, ja sam tužna.




Post je objavljen 17.08.2020. u 07:52 sati.