u pretincima velike police za prošlost
smještene su uspomene: žive, polumrtve,
balzamirane, raspadnute, zatamnjene.
jedne, odstranjene, usužnjene očajnički žele
na slobodu; žele opet značiti. druge šište kao
da su u loncima s kipućim preživljavanjem.
neke se ne naziru jasno poput grafita izbrisanih
premazima stida i skrivačima patvorina.
većina je mobitelski dostupna s ikonicama
koje se uvijek dotaknu kao poziv 112.
u rafovima onog proteklog života samo
su uspomene na nju krikovi koji se vide;
ne želiš ih vani, želiš zaborav bolnih žigosanja.
Post je objavljen 21.07.2020. u 18:15 sati.