Marketing
Bršljan, istina i zabluda
Kada čovjek pogriješi, treba priznati grešku da drugi ne bi počinili istu, da drugima bude škola tuđe iskustvo.
Moja zabluda vezana je uz bršljan. Lijepo ga je vidjeti kao ukrasnu biljku na fasadama ili živicama, no uvijek sam mislio da je nametnik kada se penje uz stabla.
Već duže vrijeme gledam kako se ponovo uz borove pored moje kuće penje bršljan koji sam počistio prije nekoliko godina. Zbog toga uzeh u ruke škare da to sredim, da dam borovima da dođu do zraka i zaštitim ih od "nametnika".
Pripremajući ovaj tekst, da ne ispadne da nešto pišem napamet, potražio sam šta piše o bršljanu pa nađoh sljedeće:
"Bršljan (Hedera helix) poznati je ukras našeg drveća, ali i ljudskih građevina. Ova biljka penjačica nije parazit, već epifit, koji raste na drugim biljkama.
Bršljan je zimzelena biljka penjačica, koja prema literaturnim podacima, izraste do 30 metara u visinu. Budući da je penjačica, visina biljke ovisi naravno o visini podloge. Za penjanje po podlozi (stablo, zid, beton, stijena) bršljanu pomaže adventivno korijenje. Heterofilija, pojava dvaju listova različitih oblika, svojstvena je ovoj penjačici."
Iskreno rečeno, sada mi je žao što sam ga posjekao.
Pogled na ovaj bor koji se tako nagnuo da su mu vjerojatno godine odbrojane podsjeti me kako bi ga Japanci osigurali da poživi još mnogo, mnogo godina. Sliku sam učinio parku Sumiyoshi Taisha u Osaki.
Post je objavljen 17.06.2020. u 12:27 sati.