Marketing
dinamička ravnoteža
"You are looking at the most dangerous animal in the world. It alone of all the animals that have ever lived can exterminate (and has) entire species of animals. Now it has achieved the power to wipe out all life on earth."
Pisalo je na eksponatu "Najopasnija životinja na Zemlji" izloženom u Bronxu 1963. godine, a kasnije pridodatom masi drugih u Prirodoslovnom muzeju u New Yorku , od kojih je svaki od njih predstavljao primjer zagađenja i ekološkog poremećaja.
Središnji izložak s natpisom bio je – zrcalo u kojem se svaki posjetitelj mogao (p)ogledati.
Nerijetko nam liberalni ekolozi, a ne samo nekolicina istinskih ekologa, govore kako smo" mi "kao vrsta ili, barem," mi "kao „amalgam antropocentričnih pojedinaca“ odgovorni za rasulo u životnom web-u.
Svi smo po toj logici odgovorni ne samo za korporacijsku devastaciju šuma uz pomoć lokalnih i više rangiranih aparatčika, nego i svih ostalih oblika rušenja okolišne održivosti.
Mnogi to drže dubokim pretjerivanjem i svjedočanstvom duboke arogancije i napuhanog osjećaja vlastite vrijednosti kojim se definira ljudska vrsta, kad se sugerira kako čovječanstvo može izbrisati sav život na planeti.
U tome kako ljudi čine Zemlji ogromnu štetu ima mnogo istine, ali život na zemlji je preživio i daleko gore pošasti, kroz vjekove.
Imanentna opasnost koju predstavljaju humanoidi nije prijetnja svijetu, nego našem vlastitom postojanju, i bio bi daleko veći zločin napustiti zemlju uskraćeni za sve ljepote i dobra za koje je čovječanstvo sposobno.
Jednu ovakvu globalnu sliku je moguće preslikati i na neku endemsku mikrozajednicu ili bilo koji biotop.
Prosvjetiteljski pohod ma tko ga vodio dobija na vjerodostojnosti time što izbjegava selektivnost i teži ka cjelovitosti.
Bez izuzetka, počevši od sebe.
Izložba je još uvijek otvorena.
Post je objavljen 24.05.2020. u 12:41 sati.