Marketing
Park šuma Zlatni rt – oaza zelenog zlata
Na jugoistočnom djelu Rovinja nalazi se prava vegetacijska oaza Park Šuma Zlatni rt (Punta Corrente). Do šume je najlakše doći Istarskom ulicom koja vodi na zapad prema centru Rovinja, potom na kružnom toku skrenuti na jug Omladinskom ulicom, zatim Zagrebačkom ulicom i ulicom Luja Ademovića i na kraju Šetalištem za Škarabu s kojim se ulazi u područje Zlatni rt.
Mi smo parkirali pored malog kružnog toka na kraju šetališta.
Od kružnog toka smo krenuli niz stepenište na jugozapad, a kada smo stigli do šljunčane staze skrenuli smo lijevo, na jug.
Kada smo došli do prvog račvanja pošli smo lijevom stazom s kojom smo došli do uvale Škaraba.
U uvali Škaraba se nalazi istoimena šljunčana plaža s napuštenom građevinom koja je vjerojatno bila neki ugostiteljski objekt. Pored plaže se nalazi mol s kojeg se pruža lijep pogled na otočić Veliki Piruzi.
Dalje smo nastavili šljunčanom stazom prema zapadu i došli do slijedeće uvale naziva Škarabica, koja je odvojena od uvale Škaraba rtom Škaraba. Iz te uvale se isto pruža pogled prema otočiću Veliki Piruzi, ali i prema hridi Mali Piruzi, te od otoka Sveti Andrija pa sve do otoka Svetog Ivana.
Šljunčanom stazom smo nastavili na zapad sve do rta Kurent.
Na području blizu rta nalazi se građevina, zidana kamenom, iz doba Johanna Geoorgea Hütterottea (Trst, 1852. - 1910.). Krajem 19. stoljeća on kupuje četiri otoka Rovinjskog arhipelaga (Sveti Andrija, Maškin, Šturago i Sveti Ivan), a potom i predio između Škarabe i Monte Mulinija. Taj predio je oblikovan u današnju Park šumu Zlatni rt.
Blizu građevine, prema rtu Kurent, nalazi se ruža vjetrova, a malo dalje najuži dio kanala koji dijeli kopno i otok Sveti Andrija.
Staza dalje vodi prema sjeveru, uz Zlatnu uvalu. Zlatna uvala je široka uvala omeđena otočićem Samer i hridi Muntrav.
Na sredini Zlatne uvale se nalazi raskršće šljunčanih staza. Na raskršću smo skrenuli lijevo, prema sjeverozapadu.
Ubrzo smo, s lijeve strane puta, stigli do četiri kamena stupa. Stupovi podsjećaju kao da su iz doba Rimskog carstva, ali su mnogo mlađi, iz doba Hütterottea.
Šljunčanu stazu smo napustili skrenuvši desno na šumski put, u pravcu putokaza za vidikovac, „VIDIKOVAC/BELVEDERE“.
Šumski se put uspinje sve do visine od 38 mnv, na sam vrh nekadašnjeg kamenoloma Montauro.
Kada smo s vrha pogledali prema jugu, "otvorio" nam se najljepši pogled na otok Sveti Andrija koji zajedno s otokom Maškin tvori poznati turistički resort Crveni otok,...
...a kada smo pogledali na sjever, najljepši pogled na Rovinj, u kojem dominira crkva sv. Eufemije (poznata kao Sveta Fuma). Ispred Fume se nalazi otok Sveta Katarina, koji s te pozicije izgleda kao da ih ne razdvaja more.
Nakon uživanja u pogledu, nastavili smo uz liticu kamenoloma šumskim putem koji se lagano spušta. Na kraju puta, koji je zadnjim dijelom nekadašnja kamena staza, došli smo do šljunčane staze na kojoj smo skrenuli lijevo.
Stazom smo došli, preko kamenog platoa, do podnožja nekadašnjeg kamenoloma Montauro, koji danas služi kao penjalište. To je najveći kamenolom u zapadnom dijelu Istre iz kojeg su se vadili blokovi vapnenca. Pretpostavlja se da se kamen već eksploatirao za vrijeme antičkog Rima. U srednjem vijeku, kamen se morskim putem izvozio u Veneciju i druge gradove sjeverne Italije. Kamen se koristio za izgradnju građevina, u dekorativne svrhe, te za skulpture.
Od kamenoloma smo krenuli nazad, ali ne preko kamenog platoa, nego paralelnom šljunčanom stazom.
Pored staze, s lijeve strane, nalazi se stari bunker, koji sada služi kao vidikovac prema otoku Sveta Katarina, a iza kojeg se vidi crkva sv. Eufemije.
Nastavili smo dalje šljunčanom stazom i držali se staze koja prolazi bliže obali, uz uvalu Lone.
Kada smo došli negdje oko sredine uvale Lone, skrenuli smo desno na stazu koja počinje s četiri stepenice između dva stupa.
Staza završava s pet stepenica između dva stupa, iza kojih smo skrenuli desno.
Dalje smo se držali putokaza "ZVIJEZDA CEDROVA/STELLA DEI CEDRI", s kojim smo došli do zasađenih himalajskih cedrova (Cedrus deodara) u oblik šestokrake zvijezde.
Istim smo putem, alejom pinija (Pinus pinea), krenuli nazad. Sada smo pratili putokaz "IGRALIŠTE/CAMPO GIOCHI".
Putokazom smo došli do aleje čempresa (Cumpressus semprevirens).
Pored aleje čempresa se nalazi livada na kojoj je posađeno više stabala eukaliptusa (Eucalyptus sp.), koji su bili u cvatu.
Nastavili smo dalje alejom čempresa koja vodi do kapije. Prije kapije smo skrenuli desno na šljunčanu stazu s kojom smo prošli pored igrališta i stigli do stepeništa, s početka šetnje, koje vodi do malog kružnog toka.
Karta s lokacijom Park Šume Zlatni rt i okolnih geografskih toponima.
Dužina rute 5,29 km.
Post je objavljen 12.05.2020. u 19:01 sati.