Marketing
Veprinac – Kvarner na „pladnju“
Na cesti Ž5047, koja preko Učke povezuje Matulje s čvorom Vranja na Istarskom ipsilonu, nalazi se naselje Veprinac (981 stanovnika – 2011. g.). Naselje obuhvaća više od 20 zaseoka i nalazi se u sastavu Grada Opatije. Izgrađen je na mjestu prapovijesne gradine, a porijeklo imena se povezuje s biljkom veprinom. Prvi put se spominje 1374. godine u oporuci Huga Devinskog. 1507. godine je na glagoljici napisan Veprinački zakon, koji je regulirao tadašnje običaje i propise.
Mi smo odlučili posjetiti dio koji se zove Stari Grad, koji je ujedno i središte naselja.
Šetnju smo započeli kod crkve sv. Ane. Na bočnom zidu crkve nalazi se ugrađena kamena ploča s uklesanim grbom, glagoljaškim natpisom i 1442. godinom. U njenoj unutrašnjosti su nedavno pronađeni tragovi fresaka.
S druge strane kamene popločene ulice, koja vodi prema Gradskim vratima, nalazi se gradska loža.
Između crkve sv. Ane i gradske lože nalaze se neobična Gradska vrata s tri otvora. Gradska vrata su jedini dio utvrde koji je očuvan i u sklopu su zgrade komuna, "Komunščice".
Popločenom ulicom smo ušli u nekada zidinama omeđeno naselje.
Kada smo ušli u naselje skrenuli smo desno na kameno stepenište, koje vodi do vrha brda (519 m), gdje se nalazi župna crkva sv. Marka.
Prije nego što smo ušli u dvorište župne crkve, stali smo uživati na vidikovcu Brituh. S vidikovca se pruža jedan od ljepših pogleda na Kvarner, gradove Opatiju i Rijeku, a vidi se i grad Kraljevica, te otoci Krk i Cres.
Na vidikovcu su izloženi srednjovjekovni ostaci maslinovog toša i kameni oltar ili stol (Županov stol) na kojem su uklesane 1655. i 1770. godina.
Stepeništem smo došli do ulaza u dvorište župne crkve sv. Marka u kojem se nalazi malo groblje. Sam ulaz je dio nekadašnjeg fortifikacijskog sustava.
Na portalu župne crkve je uklesana 1572. godina, ali postoje naznake da je izgrađena još za vrijeme Devinskih grofova u 14. stoljeću. Navodno ju je dala izgraditi Ana Stell (Elizabetta Devinska) koja je živjela u Veprincu, a sahranjena je 1405. godine u riječkoj katedrali. 1680. godine crkva je obnovljena u i potpuno barokizirana. Od dviju obrambenih kula jedna je pretvorena u zvonik 1866. godine.
Postoji legenda da je Ana Stell dala napraviti kip Bogorodice na svoju sliku i priliku. Kip je postavila u crkvi sv. Ane. Kada je izgrađena župna crkva sv. Marka, naložila je da se kip preseli u tu crkvu. Pri transportu užad je popucala, te se kip rasuo u sitne dijelove. Tako je ostala tajna kao je Ana Stell izgledala.
Nakon obilaska izašli smo iz dvorišta župne crkve, te se spustili stepenicama i skrenuli lijevo.
Stazom smo se spustili do mjesnog groblja, potom smo cestom krenuli prema jugu.
Još smo malo uživali u pogledu na Kvarner, dok nismo došli do početne točke šetnje po veprinačkim Starim Gradom.
Karta s posjećenim lokacijama.
Dužina rute 732 m.
Post je objavljen 17.03.2020. u 21:47 sati.