Manfred Spitzer
Izdavač: Naklada Ljevak 2018.
Stres ne povećava samo rizik od visokog krvnog tlaka, srčanog udara, čireva na želucu, hormonalnih problema, atrofije mišića zbog razgradnje bjelančevina za dobivanje energije i slabljenja imunološkog sustava, već vodi i do odumiranja živčanih stanica u mozgu.
Računala obrađuju informacije, ljudi koji uče također. Iz toga se pogrešno izvodi zaključak da su računala idealna oruđa za učenje. Upravo zato što svako računalo preuzima na sebe našu mentalnu aktivnost, laptopi i smartboardi, u školi i nastavi ne služe boljem učenju. Učenje pretpostavlja samostalnu mentalnu aktivnost: što se neki sadržaj mentalno više i dublje obrađuje, to će se bolje naučiti.
Ne postoji dokaz za tvrdu da bi moderna informatička tehnologija poboljšala učenje u školi. Ona vodi do površnog mišljenja, odvraća pažnju i k tome ima neželjene nuspojave.
Još prije devedeset godina geštalt-psiholozi su istraživali kako 'napetost' neobavljena zadatka utječe na 'psihičko polje'.
Neostvarena namjera u prosjeku ostaje gotovo dvaput bolje u sjećanju od ostvarene.
Mladi ljudi sve manje znaju šta trebaju raditi, što mogu postići i što zapravo žele. Jednostavno imaju sve manje prilike da probleme rješavaju u realnom svijetu i u izravnom kontaktu.
U naše djece zamjena istinskih međuljudskih kontakata digitalnim društvenim mrežama dugoročno može biti povezana sa smanjivanjem njihova socijalnog mozga.
Epidemija pretilosti ima katastrofalne društvene posljedice: na temelju postojećih podataka i saznanja može se izračunati da će TV-reklame usmjerene prema djeci u ovoj zemlji dugoročno gledano godišnje uzrokovati 20000 smrtnih slučajeva i 15 milijardi eura zdravstvenih troškova. Jer tko je kao dijete već predebeo, tome će organizam imati dovoljno vremena da s visokom vjerojatnošću razvije kronične bolesti: uz starački dijabetes još i rak, oštećenja kostiju i zglobova, kao i kronične psihičke smetnje.
Debelo dijete ima manje mogućnosti za vođenje zdravog života od djeteta normalne težine, naposljetku i zato što debela djeca u pravilu izrastaju u debele odrasle ljude. Tko nikad nije doživio sreću potaknutu tjelesnim kretanjem (šetnja, plivanje, igranje loptom, penjanje), taj će čitava života svoje tijelo doslovce doživljavati kao teret, boriti se manje ili više bezuspješno protiv njega i njegove težine i ne samo da će živjeti kraće nego prije svega i nesretnije.
Tko pucajući na čudovišta iz svemira neprestance mora motriti na cijeli ekran, taj uči razdjeljivati svoju pozornost, a ne fokusirati je.
Bdijenjem će se mozak spriječiti da noću još jedanput rekapitulira – i tako učvrsti – sve što se preko dana naučilo. Slikovito funkciju sna možemo zamisliti na sljedeći način: pun poštanski sandučić (međuspremnik hipokapus) prazni se, sortirana pisma stavljaju se u fascikl (kora mozga) i onda slijedi obrađivanje i odgovaranje na pisma (REM san).
Manjak sna vodi do poremećaja funkcije gušterače, koja u normalnim okolnostima nakon uzimanja hrane izlučuje inzulin kako bi energija iz hrane došla do stanica. To lučenje inzulina nakon obroka poremećeno je kod kroničnih poremećaja sna, čime dolazi do povišene razine šećera u krvi. manjak sna uzrokuje promjene metabolizma, koje povećavaju opasnost od šećerne bolesti. K tome je zamijećeno smanjenje utroška energije za oko 8 posto, iz čega proizlazi povećanje tjelesne težine za oko 5 kilograma godišnje. Odavno je poznato da kronični manjak sna ide ruku pod ruku s povećanom vjerojatnošću umiranja.
Političari se razumiju u umijeće debate, oni poznaju odnose moći, vladaju osnivanjem saveza, poznaju odredbe i zakone, ali rijetko kad poznaju stvarni svijet. U pravilu se još manje razumiju u znanost i ignoriraju njezino mjesto u našoj kulturi.
Ljudi koji vladaju dvama jezicima svoj mozak trajno kontroliraju na poseban način jer kod govorenja moraju paziti i na to da jednim od svoja dva jezika ne govore.
Ako vam je zaista stalo do džoginga za mozak, da u starosti budete mentalno u formi, onda isključite ekran televizora ili računala, pozovite unuka i pođite s njim u šetnju šumom. To potiče osjećaj zajedništva i tako ćete sretno doživjeti stotinu godina.
Hranite se zdravo.
Svaki dan krećite se pola sata.
Pokušajte biti manje zamišljeni i odsutni. Budite svjesni vremena i mjesta.
Poduzimajte samo stvari koje su izvedive.
Pomažite drugima.
Usredotočenost na novac hrani samo škrtost i usamljenost. Kad trošite, onda trošite na doživljaje a ne na stvari.
Svjesno slušajte glazbu jer jedino glazba ograničava aktivnost područja mozga zaduženih za tjeskobu, a potiče one zadužene za sreću.
Pjevajte jer je to zdravo.
Smješkajte se čak i kad vam baš i nije do toga.
Budite aktivni i svladavajte prepreke.
Pojednostavnite svoj život.
Smiješak, ugodni razgovori, zajednički obrok, neka zajednička aktivnost ispunjava nam živote.
Provodite vrijeme u prirodi jer godi i tijelu i duhu.
Izbjegavajte digitalne medije, zadržite svoje dragocjeno vrijeme.
Post je objavljen 06.03.2020. u 13:52 sati.