Uvod u političku ekonomiju digitalnog doba
Željko Ivanković
Izdavač: Jesenski i Turk 2018.
Digitalno doba predstavlja kraj ideologije tržišta.
Baze podataka o e-mail adresama nude se legalno i na crnom tržištu, kao i lozinke, passwordi, bankovni računi i obuke u hakerskim vještinama.
Tajna internetska platforma zove se Silk Road, i na njoj je prodavana zabranjena roba, a osnivač joj je Ross Ulbricht uhićen 2013. godine.
Ross Ulbricht se u obrani SIlk Roada pozivao na 'libertarijansku ideju da se ljudima da mogućnost da sami odlučuju o svojim izborima'.
eBay je započeo kad je osnivač Pierre Omidyar ponudio na Internet-aukciji pokvareni laserski pokazivač da vidi što za njega može dobiti.
Platforme su novi oblik tvrtke koji karakterizira digitalnu ekonomiju, utječe na promjene na tržištima, kako na tržište roba i usluga, tako i na tržište rada. Opisuju se glavne karakteristike platformi i uspoređuju s tvrtkama iz industrijskog doba. U unutrašnjoj organizaciji ističe se efekt mreže, a u pogledu nastupa platformi na tržištu koje ih okružuje zapaža se orijentacija prema resursima 'običnih ljudi' i segmentu niskih cijena. Sve to pogoduje strukturi u kojoj pobjednik uzima sve, a nastaju divovski entiteti.
Glavna prednost digitalnog doba su manji transakcijski troškovi.
Tendencija je platformi da preuzmu pogodnosti koje im daje status tvrtke, kao što je kontrola informacija i novčanog toka, a da se dobavljačima i korisnicima prepusti rizik tržišnog odnosa.
Tržišna kapitalizacija Facebooka početkom 2016. godine u visini od 330 milijardi dolara, desetak je puta veća od njegovog prihoda, koji je na godišnjoj razini bio oko 30 milijardi. Valja ipak uočiti da se čak petina prihoda Facebooka 2015./2016. godine pretvarala u profit (više od 6 mlrd. Dolara).
Amazon prodaje otprilike četvrtinu sve internetske maloprodaje u SAD-u, koja je tek nešto veća od deset posto ukupne američke maloprodaje. Sva internetska prodaja u SAD-u je bila na razini prodaje samo jedne kompanije, doduše najveće – Walmart.
Tvrtke digitalnog doba osnovnu sirovinu, informacije, prikupljaju iz okruženja besplatno, a u prodaji se koriste informacijskom asimetrijom za prikupljanje monopolne rente. Mogućnost diskriminacije korisnika je visoka.
Internet je započeo kao akademska i administrativna (vojna) mreža za razmjenu podataka.
Tim Berners-Lee, kreator World Wide Weba, nikoga nije morao pitati za dopuštenje da na mrežu, čiji su mu tehnički zahtjevi bili otvoreni, doda svoj 'modul'.
Materijalnost sirovine i proizvoda omogućuje zaštitu vlasništva. Nasuprot tome, najvažnija je karakteristika informacija da imaju karakter javnog dobra.
Ako bi informativne kuće i uspjele spriječiti širenje informacije bez naplate, pitanje je koliko bi za njih bilo interesa. Koliko je interesantno posjedovati informaciju kojoj je širenje ograničeno. Informacije koje se ne šire umiru kao da nikad nisu ni postojale. Tu se radi o pitanju vrijede li informacije same po sebi, objektivno, ili tek u kontekstu s drugim informacijama.
Modularnost i granularnost dodatni su elementi efikasno organizirane kooperacije na internetu. Modularnost znači da se poslovi uklapaju jedan u drugi, a granularnost – da je veličina posla primjerena više mnoštvu nego ekspertu.
Glavne su karakteristike digitalne ekonomske aktivnosti besplatne informacije kao sirovina koja tvori okoliš u kojem se ta proizvodnja i razmjena odvija. Tvrtke Platforme važnu komparativnu prednost stječu zahvatom u tu sirovinu. Pri tome im efekt mreže ide na ruku – što dublje zahvaćaju to im se više mogućnost otvara.
Platforme posluju u cijelom svijetu, a poseban su zamah dobile razvojem mobilnih komunikacija. Internet im je omogućio da ekonomski aktiviraju resurse 'običnih ljudi'. Za njihovo poslovanje karakterističan je efekt mreže. Platforme su hibridni oblik između hijerarhijske organizacije i tržišta, ili su nešto treće, različito i od tržišta i od tvrtke. Njihov je 'kapital' u obradi informacija, utoliko su fenomen ponajprije digitalnog doba. Sirovinu za svoje poslovanje prikupljaju besplatno, odnosno u nekim slučajevima u necjenovnoj razmjeni, bez jasnih pravila kompetencije u praktički u svakom slučaju na tržištu.
Održavanje inovacija korisnicima nudi više nego što im je potrebno (vrlo dobar primjer su razni kompjuterski programi čijim se mogućnostima većina korisnika koristi u niskom postotku, recimo Microsoft Word).
Pametni su telefoni uzdrmali proizvođače stolnih kompjutera. Pritom su zadovoljavali 'potrebe' za koje korisnici stolnih računala prije nisu ni znali da postoje. Legendarna je izjava Henryja Forda proizvođača automobila, da bi, da je slušao korisnike što oni žele, proizvodio brze kočije, a ne automobil.
Razlozi propasti nekoliko stotina startup kompanija osim uobičajenih menadžment problema i prestanka interesa investitora za tu ideju, među najvažnijim razlozima propasti bili su izazovi tržišta koje ne poznaje proizvod koji startup nudi i ne osvrće se za njim, te cjenovna politika. Standarnda tržišna logika kad je u pitanju cjenovna politika tu se ne može primijeniti. Nema usporedbe s drugim proizvodima ni kvalitetom, ni cijenom. Ako se uspije, to je vrlo profitabilno, ali i rizik je velik.
Bitka patentnih zavoda karakteristična je za suvremenu ekonomiju. Kinezi u visokom postotku odbijaju inozemne zahtjeve za patentnu zaštitu uz obrazloženje da ne predstavlja novost, čime štite svoje proizvođače, iako to tako ne predstavljaju. Američki je pristup drukčiji – ondje se patentira sve, bilo novost ili ne bilo, bilo korisno ili ne bilo. Patent tako postaje sredstvo sudske rasprave u tržišnom nadmetanju.
Kreditne su kartice oblik kojim je novac tehnološki zakoračio u digitalni svijet.
Kao reakcija na pad produktivnosti u okviru fordističke organizacije proizvodnje, menadžment tvrtki se počinje više orijentirati prema dioničarima nego prema zaposlenicima, a prioritet poduzeća postaje rast kapitala (profit) a ne rast proizvodnje. Obitelji više nisu samo potrošači, nego i sudionici financijskih tržišta kroz mirovinske fondove, životna osiguranja, štednju, investicije. Motiv tog sudjelovanja na financijskim tržištima je ulaganje u budućnost, dakle sigurnost, no financijska su tržišta u razdoblju financijalizacije izrazito kolebljiva, obilježena visokim rastom i i naglim padovima cijena financijskih proizvoda. I pojedinci, i obitelji, i poduzeća umjesto sigurnosti izloženi su većim rizicima. To je jedan od uzroka rasta nejednakosti.
Prosumeri u području novca su oni koji mrežu virtualnih valuta grade i koriste, to jest grade je korištenjem.
Kad je Google kupio YouTube sa 65 zaposlenih za 1,65 mlrd. dolara, to je bilo 25 milijuna dolara po zaposlenom. Kad je Facebook kupio Instagram s 13 zaposlenih za milijardu, plato je 77 milijuna po zaposlenom, a WhatsApp s 55 zaposlenih plaćen je 19 milijardi dolara, što je 345 milijuna po zaposlenom. U većini slučajeva upravo ti zaposleni su imali udjele u svojim tvrtkama i svoj rad naplatili nevjerojatno visoko. Njihov rad nije kupljen prvenstveno kao radno vrijeme, čak ni kao njihov proizvod, nego uz pretpostavku da će njihov prethodni i, često, budući rad donositi prihode.
Ništa ne može objasniti deprimirajuću seriju zapažanja o snižavanju kvalitete života, koja se može povezati s izloženosti neizvjesnosti i riziku, te naraslim radnim intenzitetom s raspadom (produženjem) radnog vremena, zbog čega je čak i u najrazvijenijoj zemlji svijeta, u najbolje stojećem dijelu njezina stanovništva, među obrazovanim bijelcima nehispanskog porijekla, uočen rast smrtnosti od depresije, odnosno skraćenje životnog vijeka.
Pravim inovacijama treba vremena. Gordon
Nejednakost je jedna od prepreka daljnjem rastu kod inovacija. Gordon
Budući da mnogi ne razumiju javno dobro od javnih službi, nužno je neprestano ponavljati koje su karakteristike javnog dobra: informacije se ne troše korištenjem, a vlasnička im je zaštita kontraproduktivna, nerijetko skuplja od pretpostavljene koristi, nerijetko i moralno upitna.
Kada nema semafora, vozači i pješaci paze na sebe i druge. Kad se postavi semafor, ta njihova odgovornost je manja, ako ne i sasvim uklonjena. U nekim eksperimentima ustanovljeno je da je i odvijanje prometa lakše i broj nezgoda manji kad se makne semafor, a odgovornost se vrati sudionicima prometa. Više se paze i više paze na druge.
Michael P. Lynch – The Internet of Us: Knowing More and Understanding Less in the Age of Big Dana
Lynch je još jedan od onih koji konstruiraju situaciju u kojoj nam je pametni telefon dio mozga, koji je dakle na taj način povezan s mrežom svih mreža, svjetskom pameću. Postavlja pitanje o tome na što bi se u tom primjeru naše znanje svelo da nestane struje.
Post je objavljen 06.03.2020. u 13:48 sati.