Marketing
STVARNOST JE ILUZIJA IZAZVANA NEDOSTATKOM ALKOHOLA
U toj sam životnoj etapi dosta pio i to me spasilo. Dakako, radio sam i druge stvari. Recimo, silno sam se zabavljao smišljajući “mudre misli”. Čak sam si dao u zadatak da dnevno moram izići sa barem desetak mudrih izreka. Pa sam ih izbacivao u vidu parola, aforizama, motivacijskih poruka, narodnih poslovica, zagonetki, šala, pošalica, koana, viceva, lažnih citata... Neke od njih sam lijepio na blog, neke na društvene mreže, neke ispisivao na post-it papiriće i kačio na zid nasuprot zahodskoj školjci, onako kako to čine sjebani likovi koji ponovo žele stati na stražnje noge. Doduše, oni ih ljepe uglavnom na područje oko računala i radnog stola, a ne na zahodske zidove. Prisjetimo se:
Narodi bez nadrealizma su narodi bez mašte, a narodi bez mašte su opasni narodi.
Ja sam onaj koji nisam.
Ne brinite, vegetacija uvijek pobjeđuje.
In vino veritas, in pivo peritas.
Zdrav razum ne uključuje uvijek zdrav mozak. I obrnuto.
Ako želiš preživjeti moraš naučiti misliti bez misli.
Čovjek koji ide najkraćim putem od točke A do točke B jebeni je idiot.
Čovjek koji ide najdužim putem od točke A do točke B zna što je dobra zabava.
Svaki je čovjek otok, samo su neki kontinenti.
Karijera, to je milozvučan termin za promašen život.
Tko bira vlastiti put lakše podnosi vlastiti poraz.
Ambicija, kako god okreneš, redovito je negativan pojam. Kao karcinom.
Ljubav traje dvije godine, ožiljci čitav život.
Čovjek, to je samo želja oceana da dotakne zvijezde.
Većina ljudi smatra da zaslužuju biti voljeni. Ipak, ni na trenutak ne stanu i zapitaju se što bi to točno netko trebao voljeti kod njih. Pa si kupe kupe psa.
Količina truda uloženog u promociju obrnuto je proporcionalna količini talenta koji neki čovjek posjeduje.
Talent je teret kojeg u svakom trenutku bez krivnje možeš odbaciti kao vruć krompir. (Arthur Rimbaud)
Nobelova nagrada za književnost bez iznimke je nagrada za najvećeg literarnog smora. (Elfrida Jelinik)
Politička korektnost je preduvjet za bujanje korova.
Gnothi Seauton, spoznaj sebe samog. (Sokrat)
Kao da se tu ima išta za spoznati. (Diogen iz bačve)
Žene mrze muževe koje nisu uspjele ukrotiti.
Žene mrze muževe koji su ispunili sva njihova očekivanja.
U svakom slučaju, žene mrze svoje muževe.
Umjetnost mora biti transcendentalna ili je neće biti!
Kad čujem tko sve sebe danas naziva ljevičarom odmah se
mašim za revolver. (Zoran Milanović)
Epitaf: nikad prihvaćen, tek toleriran.
Nit jednog seljaka kojeg znam ne mogu nazvati lukavim, tek pokvarenim.
Nacionalisti su prokleti amateri. Sve ljude – bez obziran na uvjerenja, religiju, boju kože, naciju - valja mrziti podjednako.
Vrhunski stil, to je odlika štreberčina!
Ako želiš temeljnu promjenu, prvo moraš sahraniti vlastitu paradigmu.
Biti gluhonijema žena je vrlina, a ne hendikep! (Bela Čikoš Sesija u pismu Slavi Raškaj)
Svaki koncert klasične glazbe ima svog kašljača.
Većina ljudi nema unutrašnji svijet. Ako ga i ima to je uglavnom pustinja u kojoj se ukazuje Đavo. U tom smislu i unutarnji monolog (struja svijesti) je tek bijedan literarni postupak.
Stvarnost je iluzija izazvana nedostatkom alkohola.
Itd.
Ova posljednja dobro se primila. Toliko dobro da ju je stanoviti bloger prisvojio kao vlastitu u trenutku kada sam najavio odlazak s bloga. I doista, otišao sam na godinu dana. U međuvremenu, zloćko ne samo da ju je prisvojio, već se prozvao Masterom. Spočitnuo sam mu tu nepodopštinu. Uklonio je umotvorinu.
Dobro se primila, čak toliko dobro da ju je nepoznat netko imao potrebu zapisati na vanjski zid jedne trošne kuće u Zaprešiću. Potpisao je Spiridona, valjda svetog, ne znam.
Dobro se primila i raširila internetom jer je to naprosto istina svakog poštenog alkoholičara, a alkoholičara je u nas priličan broj. Moguće ju je naći na raznim web stranicama i portalima. Čak ju je, u uvodu svoje knjige pjesama Underground, uz citat Ranka Marinkovića, upotrijebio pokojni Robert Roklicer. Autor izjave – nepoznat, napisao je.
No da se razumijemo, meni je posve jasno da sve što staviš na net može i bit će ukradeno. I to je u sasvim redu. Ja s tim nemam problem kao stanovite veličine koje su naprosto popizdele kada su ih neke novinčice pokrale, kada su neki pikzbneri blago modificirali njihove vrhunske društveno-političke uvide i servirali ih pod svoje, kada su neki provincijalni pisci i poetese-piljarice posegli za njihovim temama, sintagmama i metaforama, kada su neki slikari prisvojili njihova likovna rješenja, kada su neki sakati konceptualni umjetnici ukrali njihove ideje, kada su neki trećerazredni fotografi otuđili njihov motiv … I u toj svojoj ogorčenosti, mahnitanju i bijesu veličine ispadaju redovito smiješne.
Kažem, meni je svejedno, jer ne radi se o kratkotrajnom nadahnuću. Umjetnost je način života, a ne ne koncept na kojem jašeš i to nazivaš stilom. Koncepti se kradu, autentičan život mnogo je teže ukrasti. Poput najdražeg mi cabernet sauvignona koji dugo sazrijeva, ja sam vremenom sve bolji, drugi vremenom trule i zaudaraju.
Što jest jest, stvarnost je iluzija izazvana nedostatkom alkohola!
I zato braćo, pime ga...
Post je objavljen 06.03.2020. u 10:39 sati.
