Pregled posta

Šangajska kronika

Došlo je vrijeme za novu lokaciju u mojim lutanjima trbuhom za zvijezdama:

Znanost je tamo gde je novac, a ovdje ga ima puno, i previše:

Teško si je danas zamisliti bilo kakvu promatračku astronomiju u gradu kao Šangaj:

Sve je počelo odavde u pretprošlom stoljeću, kad su ih okupirali: Bund, njemačka koncesija:

Progonio me ovaj grad od prve posjete pred nešto više od desetak godina, i na kraju me uhvatio. I još 27 miliona ljudi. A mislio sam da je Taipei prevelik, sa svojih 6 i nešto miliona, kao i drugi od "mojih" gradova, Atena. Nema lako! U maleckom gradiću Varšavi koja nije ni pola Atene, sam mislio da je vrijeme za planine i neki ugodan mali gradić.

Očito još moram učiti-i samo učiti. Rekao je najomraženiji mi od ideologa političke opcije koja je mojoj generaciji bila Partijom dana s neba, a ovdje još i te kako traje. Smije se Uljanov iz svog crvenog kuta neba ili pakla, koga briga, i zna da nemaštoviti lovatori ne mogu poubijati toliko ljudi u pogonu za svojim bogatstvom koliko može jedna ideja prodana neukim masama. I ugurana im uz guzice bajonetama.

Ja kao gledam prema nebu, i neću politiku u svoju butigu, ali znamo da ona kuca na vrata velikim crnim čizmama. Zato neću zatvarati oči pred glupostima, kao što nisam ni davnije, svakome prema zaslugama. Uljanovu sam uvijek priznavao da je njegov sistem izgurao Slavene i par manje sretnih im susjeda iz privatnog feudalizma i neukosti par stoljeća ranije nego što bi se to inače dogodilo. Jedino je šteta da ih je nakon prolaska njegovih hordi ostalo par desetaka miliona manje da uživaju te blagodati. Isto se može primijeniti i ovdje, samo zamijenite Slavene Han kinezima. To je moja glavna zamjerka crvenoj petokraki. Toliko na tu temu.

Jedno im se mora priznati: Šangaj se u ovih 13 godina koliko ga znam promijenio. Poljepšao, očistio. Postao je ne samo normalan grad, nego uzor grada. Da postavite toliko Hrvata (i ne samo) u jednom gradu, pojeli bi se međusobno!

A ovdje je jedna od prometnijih luka svijeta (ispravka: najprometnija, a kako bi drugačije!). Za plime brodovi ulaze u rijeku i dolaze do grada

Usput, ovaj mostić je koji kilometar dulji od onog što će nam Kinezi napraviti na Pelješac. I dio je 55 kilometara dugog sistema mostova i tunela. Neki od tih tunela su na dva kata, gornji za laka vozila, donji za veća, teža. A mi se grčimo i neki mostić na Čiovo delamo 10 let!

Opišimo preciznije o čemu se ovdje radi. Grad je dobro određen, površina područja je... hm, prva prepreka: ovdje ne mogu koristiti Wikipediju, s koje obično crpim podatke za takve stvari. Jedna od lokalnih blagodati je sloboda od robovanja Google-u, Wikipediji, Facebooku, BBC-u i sličnim alatima medijske kontrole Zapada. Imaju Kinezi svoje, što će im zapadni. Iskreno, treba im dati za pravo, grozno je kad shvatite koliko svoje slobode ste predali u ruke sumnjivih tipova. Ovdje samo doslovno predajete ključeve drugom stadu sumnjivih tipova.

Ipak, vidim naslovni tekst Wiki, gdje piše da je gradić imao oko 24 miliona stanovnika 2018, kolega s posla mi je rekao da trenutno oko 27 miliona. Za Kinu, lagani rast. Površina provincije je oko 6.5 tisuća km2, tj. malo više od 1/10 Hrvatske, nešto kao Ličko-Senjska županija...ili oko dvije i pol Istre. Ajme meni (i njima), zamislite cijelu bivšu Yu (skoro isto toliko se vole njihovi narodi i narodnosti) nagurano tamo!

Post je objavljen 15.01.2020. u 14:34 sati.