Dubovac (karlovačka gradska četvrt) je nekadašnje naselje, nastalo u srednjem vijeku između rijeke Kupe i Starog grada Dubovca, koje se nalazi na 173 metara visokom brdu. Na Dubovcu se nalazi Marmontova aleja na kojoj je, 1809. godine, Napoleonov maršal August Marmont dao zasaditi, s obje strane ceste, drvored platana. Aleja je ujedno bila početak Lujzijanske ceste koja je spajala Karlovac i Rijeku, a građena je od 1803. do 1811. godine i bila je duga 141 km.
Na početku aleje je kružni tok na kojem se nalazi izlaz (slijedeći poslije izlaza za Marmontovu aleju) na cestu Ž3179 (Karlovac-Novigrad na Dobri). Nakon nešto više od jednog kilometra, od kružnog toka, nalazi se raskršće na kojem je skretanje (desno) na cestu prema Starom gradu Dubovcu, do kojeg se stiže za tristotinjak metara.
Stari grad Dubovac je renesansni kaštel koji ima gotičke elemente. Ime je dobio po hrastovoj šumi koja ga je okruživala (dub je stariji naziv za stablo hrasta). Prvi pisani dokumenti o starom gradu su crkveni spisi iz 1339. godine, ali se smatra da je izgrađen u 13. stoljeću.
Nekoliko plemićkih obitelji je upravljalo Starim gradom Dubovcem do 1442. godine kada je pripao pod upravljanje obitelji Frankopan, koji su mu dali današnji izgled, drvenu građevinu je "zamijenila" kamena (1511. godine). Nakon Frankopana, od 1544. godine, stari grad je pripao obitelji Zrinski.
U 16. stoljeću Osmanlije su u više navrata napali Stari grad Dubovac, a na Veliki petak 1578. godine su ga opustošili i spalili. Iste godine je Ivan Ferenberg pobijedio Osmanlije u bitci podno starog grada.
13. srpnja 1579. godine izgrađen je Karlovac i od tada Dubovec gubi vojnu i gospodarsku važnost.
Stari grad Dubovac je imao dvije značajnije obnove. Prvi put je značajnije obnovljen, u duhu romantizma, u 19. stoljeću kada je njegov vlasnik bio irski grof Laval Nugent, koji je imao više posjeda na području između Karlovca i Rijeke, među kojima i Trsatska gradina u Rijeci koju je također obnovio. Dok je drugi put, ujedno i posljednji, obnovljen sredinom 20. stoljeća prema planovima i grafičkim prikazima iz 17. i 18. stoljeća.
Postoji jedna legenda koja govori o tajnom prolazu između starog grada i obližnje nekadašnje župne crkve sv. Mihovila.
Nakon šetnje oko Starog grada Dubovca ušli smo u njegovo unutrašnje dvorište, te se popeli na vrh branič kule s koje smo uživali u pogledu na Karlovac.