U NOVOM ZAKONU I NOVI STANDARDI!
Nakon tragedije, koja je izazvana izbijanjem požara u jutarnjim satima 11. siječnja a u kojoj je izgorjelo šestero štićenika privatnog obiteljskg dom za starije Zelena oaza“ Dolinska 8 u mjestu Andraševec u Oroslavlju, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Vesna Bedeković je rekla da Ministarstvo nije mjerodavno za nadzor sve dok netko ne prijavi nepravilnosti“ u domu.
A tko bi trebao biti taj tko će prijaviti nepravilnost? – susjedi, obitelji koje su svoje starije smjestile u dom? Stanje i uvjeti života u domu zasigurno se ne mogu verificirati samo prilikom posjeta domu, jer tada prividno sve može izgledati u redu.Nepravilnosti su mnogo bolje prikrivene, samim tim što ni korisnici ni njihova rodbina nisu uvijek dovoljno upućeni u pravila i uslugu koju obiteljski dom za starije ima obvezu korisniku doma pružati.
Na događaju u Oroslavlju najbolji se vidi- ključan nedostatak – ostavljanje noću starih i slabo pokretnih osoba - bez nadzora.U izdvojenom objektu je noću sa štićenicima doma trebala boraviti, odnosno u istom prostoru spavati najmanje jedna medicinska sestra ili sama vlasnica doma Čičković.
NOVI ZAKON TREBA NOVE STANDARDE
Ministrica Bedeković rekla je da će ove 2020. godine biti donesen novi Zakon o socijalnoj skrbi. A Zakon je upravo taj koji određuje, obvezuje i diktira slijed i red u nekoj djelatnosti. Nakon ovog događaja u Andraševcu činjenice oko vođenja privatnog doma za starije osobe moraju se iskristalizirati i mnogo jasnije zakonodavac mora definirati nadzor, stručnost i brigu o ljudima, posebno starijim osobama- točnije osobama koji su ušle u treću životnu dob, a život ih je usmjerio u Dom za starije osobe. Sadržaj privatnog doma u kome vlasnik ne mari o kvaliteti prehrane, koji nema dvoranu za fizičko vježbanje, koji nije predvidio dnevni sat interesnih aktivnosti, za štićenike koji to žele, koji periodično nije spreman ni sposoban organizirati zainteresiranim štićenicima odlazak na kulturni događaj ili na dvodnevni izlet, uz permanentnu brigu o zdravlju štićenika, ne bi trebao dobiti riješenje za rad. Standardi o kvalititeti života osoba treće životne dobi treba pomicati prema boljem i raznovrsnijem životu. Degradacija je života pružati korisniku tri dnevna obroka, od kojih su dva obroka kruh s namazom i često čaj a rijetko mliječni proizvod. I taj minimum stoji, s obzirom na to da li je osoba pokretna ili nije, 3500 ili 4000 kuna, mjesečno. A izostaju kolači, voće i dovoljno tekućine dnevno. I stručno osoblje dom za starije mora zapošljavati;, najmanje medicinsku sestru ako ne liječnika i fizioterapeuta u punom radnom vremenu, a ne samo u povremenim dolascima, uz 24 satni nadzor stručnih osoba.
U aktualnom Zakonu o socijalnoj skrbi NN 57/2011 stoji da se ustanove socijalne skrbi osnivaju radi ostvarivanja prava na novčane pomoći i socijalne usluge propisanih zakonom i obavljanja drugih poslova u djelatnosti socijalne skrbi. (?) Ustanove socijalne skrbi u RH rascjepkane su više segmenata i to na privatne i državne domove za starije, na smještaj djece u obitelji, na zbrinjavanje odraslih osoba s kvalifikacijom – udomiteljstvo, te udomiteljstvo za djecu.
Upravo je prije godinu dana 1.1 2019. na snagu stupi novi Zakon o udomiteljstvu u čijem je potpisu, ne odgovorna ministrica socijalne skrbi, već predsjednica Grabar Kitarović. Novi Zakon o udomiteljstvu NN 115/2018 uvodi mogućnost obavljanja udomiteljstva kao zanimanja kada udomitelj ima pravo na opskrbninu, naknadu za rad udomitelja, prava iz mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti kao zaposlena osoba. To su novosti i pogodnosti za udomitelja. A za štićenike je sve prosječno ostalo isto, iako neke odredbe zahtijevaju analizu.Margareta Zouhar Zec
Dom za starije osobe može osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i fizička osoba.
Postupke za osnivanje doma socijalne skrbi za smještaj starijih osoba od 1. srpnja 2001. godine vodi Grad Zagreb, odnosno Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Postupak pri osnivanju je takav da osnivač doma podnosi Ministarstvu socijalne politike i mladih zahtjev za donošenje rješenja kojim se utvrđuje da je akt o osnivanju doma socijalne skrbi u skladu sa Zakonom o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08) i Zakonom o socijalnoj skrbi (157/13 i 152/14) .Uz zahtjev, potrebno je priložiti ovjereni akt o osnivanju doma (odluka, ugovor).
Na temelju tog konačnog rješenja osnivač može izvršiti upis doma kao javne ustanove socijalne skrbi u osnivanju u sudski registar nadležnog trgovačkog suda. Nakon toga, osnivač podnosi zahtjev Uredu za izdavanje rješenja kojim se utvrđuje da dom socijalne skrbi ispunjava propisane uvjete. Zahtjev se podnosi najkasnije dva mjeseca prije planiranog početka rada.
Rješenje Ured donosi temeljem nalaza stručnog povjerenstva kojeg je imenovao gradonačelnik Grada Zagreba koje utvrđuju ispunjavanje uvjeta za pružanje usluga skrbi izvan vlastite obitelji sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN 40/14).
Dom po pribavljenom pravomoćnom rješenju Ureda podnosi zahtjev za upis u upisnik ustanova socijalne skrbi koji vodi Ministarstvo te nakon upisa u upisnik ustanova socijalne skrbi može započeti s radom.
Važeći propisi su :1 Zakon o socijalnoj skrbi (NN 157/13 i 152/14) - pratiti članke vezano uz domove za starije osobe
2. Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97 - ispr., 47/99 - ispr. i 35/08)
3. Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN 40/14 i 66/15) - pratiti članke vezano uz domove za starije osobe“
Izvor: Zagreb.hr
Post je objavljen 12.01.2020. u 23:51 sati.