Najvjerojatnije zato što smo stoljećima bili pod okupacijom, zaključno s Jugoslavenskom, ljudi kod nas nemaju osjećaj da domovina pripada njima i oni njoj, tako da je nerijetka pojava da ljudi koji su rođeni u Hrvatskoj i nikad nisu živjeli nigdje drugo, bi tu istu hrvatsku okupirali i pripojili zemlji u kojoj nikad nisu živjeli, niti žele živjeti u njoj, jer da žele, ko im smeta.
Još bi možda bilo razumljivo da se u toj njihovoj rezervnoj domovini živi bolje nego u Hrvatskoj, da je demokratičnija, da je životni standard bolji, ili da su standardi ljudskih prava na višoj razini, ali eto tome nije tako, u Hrvatskoj se puno bolje živi.
Zanimljivo je i to da su ti hrvatski građani, s rezervnom domovinom, kao i oni s onom drugom fantomskom, koja srećom više ne postoji, i obzirom na žrtve koje su pale kad je nastajala i kad je nestajala, bolje bi bilo da nikad nije ni postojala, su u velikom broju, u svakom slučaju neproporcionalnom u odnosu na njihov udio u ukupnom stanovništvu, prikopčani na državnu sisu.
Tako imamo bizarnu situaciju da Hrvati iseljavaju, a ovi koji Hrvatsku ne vole i nikad je neće volit, ostaju čvrsto prikopčani na državnu sisu i maštaju o tome da će ta Hrvatska jednom prestati postojati.
Saćemo se malo bavit stručnin pojmovima.
Upravo je nevjerojatno koliko naš premijer i precjednik rade na promociji homoseksualizma.
Nji dva su jedva dočekali da mogu pričat o kohabitaciji.
Dapače ne o bilo kakvoj kohabitaciji nego tvrdoj kohabitaciji.
Ako zavirimo u riječnik, vidit ćemo da je kohabitacija, zajednički život dvije ili više osoba koje prakticiraju seksualne odnose, a nisu u formalnoj vezi.
Obzirom da je prajmminister prvi uveo pridjev tvrdo, vjerojatno u tom seksualnom odnošaju ima namjeru bit muško.
Sad moremo prić na glavnu točku dnevnog reda.
Kako nać zagondžiju poslije četrdesete.
Imaju neke teorije da je veća šansa da avijon pane na vas nego da nađete dječka.
Obzirom na ponudu, to i nije tako tragično.
Morete ka blogerica Đulijeta nać nekoga kome morete bit tetka, pa van se život pritvori u meksičku sapunicu di postoji opasnost da saznate da ste sama sebi strina.
Druga opcija je da nađete nekoga ko ima doma ženu i dvoje dice, koji ga silno nerviraju, žena mu je krava, Dica nenormalna, a njemu triba samo malo pažnje, dakle sve je jasno toga samo seks zanima, zato je bolje da kupite vajbrator, jer će bit pažljiviji i pouzdaniji od takog zagondžije.
Treća opcija je da nađete nekoga koji nikad nije ima ženu, ima četeres ili više godina ka i vi i živi s mamom i tatom, mislin da van ne triban objašnjavat zašto kad takvoga nađete, tribate kupit patike i upisat se u školu trčanja da morete uteć.
Posebna kategorija su pisnici umitnici, tamburaši, pasijonirani igrači paintballa, sokolari, navijači, gejmeri i vlasnici nekog od sedamstotinjak milijuna hobija ili više njih odjedared.
Da bi se situVacija koja kako vidimo nije bajna popravila, tribalo bi u svaku općinu imat kamp u kojom mi se nestašni mamini dječaci pretvarali u muškarce, tako da bi vježbali ubijat kokoši, trčat za jelenovin, Radit generalku na stojadinu iz 71, i ostale stvari koje muškarci radu.
Oni za koje bi se utvrdilo da pišu pismice bi bili podvrgnuti i egzorcizmu i morali bi Radit voodoo lutkice sa likom i djelom svoje mame koje bi onda spalili.
Eto toliko za danas, nismo stigli obradit provodadžisanje, ali ima i sutra dana, sad nam se više ne tipka, sutra imamo ekspoze na temu, Zablude i razočarenja žena mlađih od četrdeset, imat ćemo praktičnu vježbu, kako odabrat muškarca pomoću usisavač testa, i kojekakve druge prispodobe
Ajme ja jedva čekam sutra, a vi ?
Post je objavljen 09.01.2020. u 07:00 sati.