Marketing
Od Raklja do Krnice i nazad, starom i novom prometnicom
U dva izleta (U potrazi za krunom kralja Tomislava i Stari Rakalj – kameni grad nad Raškim zaljevom) otkrivali smo okolicu naselja Rakalj, konačno je došlo vrijeme za izlet koji otkriva samo naselje.
Naselje Rakalj (440 stanovnika - 2011. g.) nalazi se u općini Marčana. Prvi put se spominje 1342. godine kao Castrum Novum.
Izlet smo započeli na parkiralištu koje se nalazi uz južni dio mjesnog groblja Rakalj. Groblje se nalazi u samom središtu naselja.
Na groblje smo ušli s južne strane i posjetili župnu crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije koja je izgrađena u 15. stoljeću kao pravokutna građevina, dok su apside i bočne kapele dodane prilikom obnove 1757. godine. Zvonik, visine 18 metara, odvojen je od crkve i nalazi se zapadno od crkve, nekoliko metara od portala.
Nakon obilaska župne crkve, s groblja smo izašli sjevernom stranom.
Dalje smo nastavili glavnom ulicom koja vodi na sjeverozapad, te nakon stotinjak metara stigli do središnjeg trga na kojem se nalazi palača Loredan u kojoj se nalazi gradska loža.
Na palači Loredan se nalazi grb obitelji Loredan s uklesanom 1543. godinom i imenom kapetana Gualteria Cure. Palača je bila upravno središte barbansko-rakljanskog feuda sve do 1606. godine, kada je izgrađena istoimena palača u Barbanu.
Nastavili smo dalje glavnom ulicom, te smo na prvom raskršću od trga skrenuli lijevo na "staru prometnicu" koja je bila glavna cesta između dva naselja, Raklja i Krnice.
"Stara prometnica" je asfaltirana do zadnje kuće u naselju, dok je nastavak poljska cesta omeđena suhozidima. Skoro svaka parcela, koja ima izlaz na prometnicu, ima omeđen ulaz kamenim blokovima.
Na prvom slijedećem račvanju smo skrenuli desno, dok smo na slijedećem skrenuli lijevo i napustili "staru prometnicu".
Nakon nekoliko minuta hoda, s desne strane poljske ceste, ugledali smo lokalitet gdje se nalaze ostaci starokršćanske crkve sv. Teodora (lokalno stanovništvo ju je zvalo sv. Tudor). Crkva je izgrađena u 7. stoljeću, a vjerojatno je napuštena tijekom 19. stoljeća.
Crkva sv. Teodora je vjerojatno izgrađena na mjestu poganskog svetišta bogu Melosoku, jer su oko nje otkrivena dva natpisa posvećena tom božanstvu (1870. i 1900. godine), pisana na latinskom.
Uz suhozid, koji dijeli poljsku cestu i crkvu – na strani ceste, nalazi se kameni blok s uklesanim licem i tijelom. Da li je to Melosok Augustus (jedino muško autohtono božanstvo na području Istre)?
Vratili smo se nazad do "stare prometnice" i skrenuli lijevo. Kako se prometnica približava naselju Krnica, ima sve više maslinika.
Jedan maslinik nam je "upao u oko". Prilazna cesta je omeđena kamenim zidovima koji su visine nivoa maslinika, a na kraju prilaza se nalazi okretište.
Nakon nekoliko minuta hoda došli smo do raskršća na rubu naselja Krnica. Dok smo hodali po "staroj prometnici" pitao sam se, da li prati dionicu stare rimske Flavijevske ceste, koja je iz Pule preko Nezakcija vodila u Raški zaljev.
Naselje Krnica (286 stanovnika - 2011. g.) nalazi se u općini Marčana i prvi put se spominje 1243. godine u dokumentima o prisezi vjernosti Pule Veneciji, potom se više ne spominje sve do 1520. godine. Te godine Krnicu naseljavaju stanovnici iz okolice Zadra i nazivaju je Sveta Marija Krnička.
Na zadnjem smo raskršću produžili ravno, te nakon dvjestotinjak metara stigli do crkve sv. Josipa.
Dalje smo nastavili ravno i došli do raskršća s cestom Ž5123, "novom prometnicom", koja povezuje Krnicu i Rakalj.
Na raskršću smo skrenuli lijevo i nakon sedamdesetak metara stigli do mjesnog groblja Krnica, na kojem se nalazi župna crkva sv. Roka.
Župna crkva sv. Roka je izgrađena 1631. godine, dok je 1774. godine dograđena u baroknom stilu. Desetak metara od pročelja crkve nalazi se zvonik visok 25 metara koji je podignut 1882. godine.
Nakon razgledavanja crkve, napustili smo groblje i krenuli cestom na sjeverozapad, te nakon 150 metara stigli do središnjeg trga.
S trga smo nastavili cestom prema istoku i nakon 150 metara stigli na raskršće s cestom Ž5123, "novom prometnicom".
Na raskršću smo skrenuli lijevo, i nakon nekih stotinjak metara, s desne strane ceste, uočili smo srednjovjekovnu crkvu sv. Valentina.
"Novom prometnicom" smo izašli iz naselja Krnica, te smo je napustili skrenuvši lijevo na poljsku cestu, koja je udaljena oko jednog kilometara od naselja.
Na samom početku poljske ceste, s lijeve strane, nalazi se jama Golubinčina. Jama ima plato na dubini od 50 metara, a ukupna dubina je oko 100 metara. U jami je, 1998. godine, pronađen žrtvenik pisan grčkim slovima. Žrtvenik je posvećen bogu Melosoku.
Vratili smo se nazad na "novu prometnicu", te nastavili dalje prema naselju Rakalj, u koji smo ušli nakon 250 metara.
Između 800 i 900 metara od ulaska u naselje, na lijevoj strani ceste, nalazi se impozantna cisterna. Cisterna je puštena u "promet" 29.11.1954. godine i ima izrazito veliku priljevnu površinu, ali danas nije u funkciji.
Od cisterne nam je bilo potrebno još petstotinjak metara da stignemo do početne točke izleta.
Karta s posjećenim lokacijama.
Dužina rute 7,54 km.
Post je objavljen 23.12.2019. u 21:29 sati.