Poslin duže pauze putujemo u Sloveniju, ovaj put u Kobarid...
Cila općina ima oko 4800 a samo misto oko 1200 stanovnika. Prvi tragovi imena potjeću iz davne 1184. Nije mu prošlost bila baš blistava, 1688. stradava od požara...
a 1917. u prvom svjetskom ratu poprište je velike poznate Kobaridske bitke kad su u tri dana od 24. do 27. listopada 1917. godine njemačke i austro-ugarske postrojbe probile talijanske položaje i nanile talijanskoj vojsci velike gubitke u ljudstvu. Inaće, za vrime trajanja 4 godišnjeg rata, izginilo je oko 20 miljuna vojnika i civila. U Kobaridu je osnovan Muzej Prvoga svjetskog rata, danas Povijesni muzej / koji nažalost nismo posjetili jer smo stigli popodne a vraćali se ka uvik iza doručka, oko 9 sati /... ali san na putu do kafića utepija i slika haubicu iz te bitke, koja je izvađena iz rijeke Soče.
Nisan moga virovat očima, teška 5174 kg, jadni su bili vojska i konji koji su je vukli! ... Ebali ih ratovi!...
Kad san slikava, smeta mi je ovaj prometni znak STOP... a onda mi je bilo i drago šta je na tom mistu....STOP! za ratove, ubijanja, mržnju, haubice, topove, mine, puške, mitraljeze, rivolvere... metke i sve šta nosi stradavanja, nesriću, tugu i smrt!
Pegula i stradanje Kobarida nastavljeno je nažalost, u prošlom stoljeću..
Godine 1976. strada je od potresa koji je bija u Italiji u susjednoj Furlaniji jačine 6,5 u kojem je bilo oko 1000 ljudskih žrtava. Slovenska strana je imala ogromnu materijalnu štetu, srićom bez ljudkih žrtava!
U Kobaridu je tvornica medicinske opreme Metaloplast, proizvodi medicinske instrumente, igle ( biće da je za injekcije ) i drugu medicinsku i laboratorijsku opremu.
Iza koncerta pošli smo na večeru pa san usput načinija par snimaka grada u noći...
Večera je bila a la carte ... ja naručija špinjaču i povrće sa roštilja :)
Ujutro, iz apartmana di smo spavali... pogled na crkvu sv. Antuna Padovanskog uz misli i molbu da nas čuva na putu i vrati cile, nazad u naš Šibenik.
Eto!... Usput, zamolija san sv. Antu za još jednu stvar, neznan koji mu je rok za ispunit ali za sad kolko vidin .... ne šljivi me!
.
.