Danas su parlamentarni izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske. Objavljeno je mnogo istraživanja javnog mnijenja.
U četiri tjedna od predaje kandidatura, po anketama je stanje javnog mnijenja uglavnom konstantno, nema nekog trenda rasta ili pada. Konzervativci u sigurnom vodstvu s oko 43%, što je oko 10% ispred laburista. Liberali 11%. SNP sigurno osvaja Škotsku. Brexit Party nestaje sa scene.
Prema projekcijama, konzervtivci osvajaju apsolutnu većinu mandata, oko 340 od 650, a laburisti oko 230.
To bi bio veliki trijumf za Johnsona nakon što je May doživjela fijasko. Težak poraz za Corbyna koji je odlično napredovao 2017.. Fijasko za Nigela Faragea. Potpuni neuspjeh za "Change UK". Zeleni će po predviđanjima održati svoj jedan mandat, održavajući status parlamentarne stranke.
Treba upak imati na pameti da u britanskom izbornom sustavu, s jednomandatnim izbornim jedinicama, mali pomak u ukupnom broju glasova u zemlji može značiti gubitak znatnog broja mandata. Ako konzervativci ne osvoje 43% nego 2-3% manje, to bi moglo biti dovoljno da padnu ispod apsolutne većine mandata, pa da se ponovi situacija iz 2017..
Na izborima za Europski parlament u svibnju, osvojeni postoci su bili kao da se ne radi o istoj zemlji i istim strankama:
1. Brexit Party 30,5%
2. Liberal Democrats 19,6%
3. Labour 13,6%
4. Green 11,8%
5. Conservative 8,8%
Ipak, ako usporedimo rezultate tih izbora i ovih anketa, nije sulud ovaj zaokret birača. Oni koji su glasali za BP sada se masovno vraćaju konzervativcima. Oni su smatrali da je konzervativna stranka previše mlaka u pregovorima oko izlaska iz EU i dali glas stranci koja tome pristupa radikalno. Izborom Johnsona, stranka Brexit, koja je fokusirana samo na tu jednu temu, gubi smisao.
Znatan broj glasova koji su išli liberalnim demokratima i zelenima vratili su se laburistima.
Ta dva trenda objašnjavaju najveći dio razlike između rezultata izbora za EP i ovih anketa. Nakon što je tradicionalni stranački sustav bio žestoko potresen, stvari se vraćaju u stoljetnu britansku normalu, bar što se tiče odnosa među strankama.
Britanska javnost i dalje je polarizirana oko odnosa prema Europi (ili prema "kontinentu"). Od referenduma 2016. odnos dva tabora, pro-europskog i protiv-europskog (pri čemu oba imaju radikalno i umjereno krilo) stalno ostaje konstantan i izjednačen, nekoliko posto ovamo ili onamo.
Izborni sustav i koncentracija glasova na jednu stranku omogućit će, ako nam birači ne prirede veliko iznenađenje, punu pobjedu protu-europskoj polovici. U proporcionalnom sustavu, uz postotke koje daju ankete, možda bi se stvorila koalicija laburista, liberalnih demokrata, zelenih i SNP (svi umjereno ili radikalno pro-eu), koja bi mogla imati apsolutnu većinu mandata. Ali naravno, da je izborni sustav drugačiji, cijali politički život bi bio drugačiji.
Polarizacija u britanskom društvu će međutim svakako ostati i poprimati nove oblike i nakon što izađu iz EU.
General election 2019: A really simple guide
General election 2019: Voters head to polls across the UK
Post je objavljen 12.12.2019. u 15:13 sati.