Marketing
Stan
Lakirane cipele cokulastog kroja digle su se na prste, kako bi ona lakše pozvala debeljuškastu plavu kutu iza šaltera.
- Ultrazvuk dojke, naručila bih se, rekla je sestri i namjestila crvenu beretku unazad. Crne kratke šiške. Crveni kaputić s kapuljačom. Prava mala Amelie.
Blage veze nema koliko je lijepa!
Sestra je traži još neke papire, naravno.
Crni kožnati ruksak skida brzinom munje, a unutra zvoni još i mobitel u nezgodnom trenu.
Daje snop papira šalteru i javlja se.
- Da, al' na onkologiji sam, Mario.
Ne mogu sad..kasnije.
Taj netko ne odustaje. Priča i priča.Ne gasi se.
- Znam da će nam otkazati stan, rekla je žena do polovice prošlog mjeseca...
Sestra je nešto ispituje. Radi se o njenom zdravlju. Mario ne prestaje.
- Nemam više novaca. Nisi ništa platio..ne, ne govorim vama, sestro..
- Ali rekao si da ćeš se zaposliti, ljubavi...ja nemam..nemam otkud..bolesna sam.
Nježna je, strpljiva, blaga. Ali ne prema sebi.
Sestra joj pokretom ruke pokazuje da izvoli završiti razgovor. Nema ona strpljenja za ove nepristojne klinke koje ne vode računa o sebi.
I još stalno vise na mobitelu.
Amelie prekine razgovor. Nastavlja razgovarati sa sestrom.
Mobitel joj u ruci zvoni i zvoni i zvoni.
Mario je izbezumljen. Ostat će na cesti..sve to zbog njene nebrige...i sad se kuja još i ne javlja.
Amelie..promijeni broj.
Ne, šutni taj mobitel u smeće.
Kad bih vjerovala u bajke, rekla bih ti da u tim lijepim cipelicama triput lupiš petama i vratiš se kući iz ovog ružnog sna i ružne veze.
Ne, njemu doista nije stalo.
Pogledaj, vani je sunce mila i nebo je usred prosinca tako proljetno plavo, a tvoja je mladost bistra i tvoja dobrota veličanstvena.
I sto te još pogleda čeka. Ajme. I ruku. I ljubavi.
Na svakom će te kutku svijeta čekati pas kojeg treba udomiti, mače napušteno koje treba nahraniti...prepoznat će te po mirisu ljudi koji će trebati tvoje oči, ruke tvoje i tvoj smijeh.
Bit će glumaca, laskavaca, pjevača. Bit će ih koji bi te prodali za novčić. Gladno djevojačko srce. Nekada je bolje spavati s vlastitom rukom na boku.
On te nije dopratio danas do bolnice.
On te nije držao za ruku dok se bojiš za svoj život.
Možeš li se, molim te, malo više voljeti?
Ti si taj pas. Ti si to mače. Ti si taj odnos kojeg moraš njegovati poput egzotične, osjetljive biljke krhkih listova.
Ti si baš sunce, Amelie.
Bez tebe, svijet bi potamnio.
Post je objavljen 11.12.2019. u 20:42 sati.