Neki periodi zivota ostavili su traga na meni.
Ne samo oziljke, nego otvorene rane.
Naucila sam se ne vjerovati ljudima.
Izbjegavam daljnju trajnu stetu.
Na sve nacine koje znam. Ali ne skrivam se.
Ne zatvaram se vise u cahure nedodirljivosti.
Nisam osoba iz sjene i nikad necu biti.
Volim kad su stvari jasne. Misli dovrsene.
Bez "mozda" i " nekad". Trenutak je sad.
Ne skrivam nista. Nemam strasnih tajni.
Svaki pomak misli biljezim ovdje.
Svaki neobican ples osjecaja.
I od ovog mjesta krecem. U promjene.
U nesto drugo. Toplije, iskrenije.
Tek pocinjem zivjeti. Krecem dalje.
Post je objavljen 27.11.2019. u 09:39 sati.