Inače sam u fazi šutnje.
Samo kada me jako, al' ono baš jaaaaako, nešto zasmije, dirne il' zasmeta tu i tamo napravim grimasu, ispustim neartikulirani zvuk il' pustim bujicu. Et' neumjerna kao i inače, u bilo kojem smjeru ...i ovdje na blogu: od dva posta dnevno (nekad davno, godinama prije) do šutnje - mjesecima, godinama... (noviji podatci :D)...
Ne bih štrajkala i tražila 6 (dobro 6,11), tražila bih min 26!
Zašto?
Obrazovanje, pa onda socijala itd. zaostaje za privatnim sekorom 35-38%, zdravstvo npr. do 10%, al' idemo samo na jedan sektor, bez miješanja krušaka i jabuka.
Kako nema love za uravnoteženje koeficijenata u obrazovanju s ostalima u javnim i državnim djelatnostima, a ima love za dizanje koeficijenata svima u javnom i državnom sektoru traženih (mizernih) 6% i to bez traženja tih ostalih u javnom i državnom sektoru (medicinari su se doduše za neka povećanja izborili nedavno)?!
Obrazovanje (osnovnoškolsko i srednjoškolsko) ima max 25% zaposlenih od ukupno svih onih na tzv ."državnim jaslama".
I od toga ih je 90% VSS (prosjek EU je 70% VSS u istom tom obrazovanju).
Prosječna plaća u RH za VSS je minimalno 20% veća od prosječne plaće u RH (statistika), i to smatram premalo, al' ajde statistika k'o točan zbroj netočnih podataka kaže tako.
Prosjek neto plaće u RH je cca 6.500 , a u obrazovanju je 7.200 što nije 20% više jer prosjek plaća u RH nisu samo VSS nego SVI (VSS-a ima cca 15% u RH - isto statistika).
I da se vratima na onu: nema love za četvrtinu javnog sektora od 6%, a ima za 6% za sve (100%) u javnom i državnom sektoru!
Tko je ovdje lud?!
Ne trebaš znati gotovo ništa do malo matematike da usporediš omjere...
A tek nakon uravnoteženja koeficijenata plaća u obrazovanu (udio 25%) s ostalima (udio 75%) u javnim i državnim službama, možemo i moramo i o kvalteti istih, koja još treba podebljati ili stanjiti uravnoteženo, jer kako biti motiviran kada te i društvo i poslodavac omalovaža?! Samo onaj tko voli svoj posao u obrazovanju ZNA koliko se tamo dajemo da djeci nešto damo, da ne govorim jezikom ppmd-a da bi ishodi učenja za naše učenike bili veći. A o ljudskom ( odgojnom) utjecaju, elementu još nisam niti riječ rekla.
I da, kao diplomirana ekonomstica jaaaaako dobro znam kako se formira proračun: i prihodi i rashodi.
I da se razumijemo:
Ne govorim o teškom i bogatom iskustvu i u privatnom (koji puni taj isti prorčun kao i svi mi potrošači) i u javnom sektoru ( nekoliko godina u ratnom vihoru i kratko na zamjeni do nedavno), nego kao majka o tome da će me ove "igre" koštati nekoliko povratnih karata Zg - Slavonija (svaka cca 150kn), troškova doma u kojem moje dijete ne boravi, ne spava i ne jede, troškova učeničke mjesečne karte od škole do doma i po Zg, a ne putuje ZET-om jer nije u Zg, troškova sportskog kluba u kojem ne tenira jer nije u Zg - a sve bez da punim proračun il' uzimam iz njega - jer sam bez posla i plaće, radim samo "po doma" neplaćeno.
Post je objavljen 19.11.2019. u 14:23 sati.