Cesta Ž5046 povezuje Pazin i Cerovlje s cestom D500 (u zaseoku Brnci, pored Boljunskog Polja), koja je dio nekadašnje ceste istarske Jozefine izgrađene u 18. stoljeću (za vrijeme austrijskog cara Josipa II.) i koja je spajala Učku, Vranju, Boljun, Paz i Pazin.
Na cesti Ž5046 se nalazi naselje Paz koje administrativno spada pod općinu Cerovlje. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje je imalo 72 stanovnika. Naselje se prvi put spominje u 12. stoljeću kao Pas ili Pass, a potom kao Pasperc, Pasberk ili Passberg (današnji naziv naselja na njemačkom jeziku). U 17. stoljeću talijanski pisac i kartograf Fortunato Olmo ga na je nazvao Villa de Cane (u doslovnom prijevodu Selo ili Naselje Pasa).
Šetnju Pazom, smještenom na visini od oko 330 mnv, započeli smo u zapadnom dijelu naselja, kod kalvarije iz 18. ili 19. stoljeća.
Od kalvarije smo krenuli na istok i odmah napustili cestu Ž5046, te skrenuli desno na usku cestu.
Nakon tridesetak metara skrenuli smo lijevo na poljsku cestu koja vodi ravno do ostataka kaštela (koji je u fazi rekonstrukcije),…
…s kojeg se pruža lijep pogled na Čepićko polje i na planinu Učku.
Kaštel Paz je izgradio Friedrich Eberstein oko 1300. godine, kada je dobio naselje od akvilejskog patrijarha Rajmunda. U obitelji Eberstein je ostao do 1374. godine, kada je umro posljednji muški potomak te obitelji, Mixe Eberstein, te je postalo dijelom habsburške Pazinske knežije. Kaštelom je upravljala obitelj Walderstein, koja ga je nadogradila. 1508. godine, mlečani su ga osvojili i zapalili. Naredne godine ga je oslobodio habsburški vojskovođa Krsto I. Brinjski Frankopan, te je posjede naslijedila njegova kćer Barbara udana Barbo. 1570. godine, nakon njezine smrti, kaštel nasljeđuje njezin sin Messaldo Barbo, te je staru gotičku ruševnu utvrdu obnovio u renesansni rezidencijalni kaštel.
Messaldo Barbo je bio pristaša reformacije, te je 1574. godine u Vrlici (Slovenija) ubio sina Kastelana, jer se nije htio odreći katoličke vjere. Massaldo je za taj zločin osuđen na smrt, te je 1589. godine pogubljen na glavnom trgu u Ljubljani. Vladimir Nazor je napisao pripovijetku „Monstrum iz Paza“ koja se temelji na tom događaju. Po predaji lokalnog stanovništva, od tada je ta moćna obitelj počela propadati, a kaštel u Pazu se počeo naglo rušiti.
Kaštel Paz je ostao u obitelj Barbo do 1665. godine, kada ga je kupila obitelj Auersperg. Tijekom 18. stoljeća kaštel je napušten.
S uzvisina, na kojoj se nalaze ostaci kaštela Paz, spustili smo se do obližnje župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije izgrađena je 1579. godine na mjestu starije crkve, od koje je sačuvana gotički ukrašena kustodija Baltazara Waldersteina iz 1496. godine.
Od crkve smo nastavili prema istoku cestom Ž5046.
Na izlazu iz naselja, s lijeve strane, uz prometnicu, nalazi se bara sa zlatnim ribicama.
Nakon nekih 100 metara napustili smo cestu Ž5046 i skrenuli lijevo na makadamsku cestu koja vodi do obližnjeg groblja.
Na mjesnom groblju naselja Paz nalazi se crkva sv. Vida. Crkva je izgrađena 1461. godine, a iste godine ju je oslikao majstor Alber iz Konstanza. 1570. godine u nju je uzidan sarkofag Barbare, majke Messalda Barba.
S groblja, osim na Čepićko polje i na Učku, pogled seže preko Boljunskog polja sve do vrhova Ćićarije.