Kula Gradinje – ostaci utočišta iz prošlih vremena
Gradinje (43 stanovnika – 2011. g.) je naselje koje se nalazi u općini Cerovlje. Naselje čine više raštrkanih zaseoka. Do njega se dolazi cestom L50085, kojoj je početak i kraj na raskršćima s cestom Ž5046, koja spaja Pazin, Cerovlje i cestu D500 (pored naselja Boljunsko Polje).
Potragu za kulom Gradinje započeli smo u zaseoku Ragovinci, pored groblja. Na groblju smo posjetili crkvu Svih Svetih koja je izgrađena 1604. godine. U crkvi, u apsidi, ispod slojeva žbuke nadziru se freske i glagoljaški grafiti.
Od groblja smo krenuli asfaltiranom cestom na jugoistok, prema zaseoku Ragovinci, koji se sastoji od nekoliko kuća.
Asfaltiranu cestu smo napustili prije zadnje skupine kuća, gdje smo skrenuli lijevo, na šumsku cestu.
Ubrzo smo napustili šumsku cestu, skrenuli desno na livadu, potom smo prošli kroz voćnjak i na desnoj strani ugledali smo ruševine kule Gradinje.
Kula Gradinje se prvi put spominje 1102. godine u darovnici markgrofa Urlicha II, kada postaje vlasništvo akvilejskih patrijarha. U 13. stoljeću, kula prelazi u boljunski posjed. Oko 1300. godine, formirala se mala gospoštija koja je pripojena susjednom Pazu, a kojom je upravljao Friedrich Eberstein.
Kula Gradinja je, poput drugih utvrda na području Pazinske knežije, bila na udaru mletačke vojske za vrijeme Uskočkog rata (1615.-1618. godine). Kula je stoljećima stanovnicima okolnih zaseoka pružala utočište od neprijatelja. 1695. godine, obitelj Barbo je prodala kulu Gradinje knezovima Auersperg. U to vrijeme kula je bila pod krovom, ali već u 18. stoljeću građevina je u ruševnom stanju.