Jučer je bio gadan dan, cijeli dan nisam ništa jeo, sem grica odličnog ručka na fotki. Većina fotki je nastala radnih dana ovog tjedna, jer sam jučer imao samo dva izlaska osim redovitih poslova, ujutro s Jinom, koji sam morao naprasno prekinuti i žuriti doma, te smo predvečer sve troje autom obilazili grad i centre. Naučio sam u Frankfurtu od starijeg domaćina što pomaže kod boljki, kakvu sam ja imao jučer i još nisam potpuno fit, iako smo jutros obavili šetnju u punom obimu, ja doručkovao limunadu i pojeo pola tamne čokolade, dopunio i stavio u pogon perilicu suđa, izvadio i spremio isto, te na kraju obavio kupnju u obližnjem marketu. Ne biste vjerovali, coca cola, nije reklama, ja nju inače nikad ne pijem, a u mladim danima mi je cocta bila bolja. Inače tjedan crnih misli, tako lijepi dani, a eto, prije dva dana sestra moje bivše učenice diplomirala, prije toga mobitelom razgovarao o tridesetogodišnjem kolegi koji je završio na intenzivnoj, da bi eto i meni na kraju tjedna bilo kaotično, a ni drugarica ni Jin nisu najbolje, njega muči ta algerija i pun je ranica od grebanja. Carpe diem- memento mori.