Nekih dva kilometara zračne linije sjeverozapadno od naselja Vodnjan nalazi se područje zvano Sveti Mićel. Na području Svetog Mićela nalazi se veliki broj maslinika koji su ograđeni suhozidima.
Na cesti D75 (Pula-Plovanija), oko jedan kilometar sjeverozapadno od raskršća s pristupnom cestom prema čvoru Vodnjan-sjever (Istarski ipsilon A9), nalazi se šljunčano proširenje. Na šljunčanom proširenju smo krenuli na sjever, makadamskom cestom, i tu je počela naša avantura.
Nakon nekih sto metara stigli smo do crkve Majke Božje od Zdravlja. Crkva je izgrađena 1854. godine na temeljima starije crkve iz 13. stoljeća. Dvorište crkve je ujedno i lijep vidikovac, s kojeg se pruža pogled na Vodnjan i Brijunsko otočje.
Pored crkve se nalazi „misijski križ“, na kojem piše „SACRE MISSIONI 1938“
Od crkve smo se vratili do šljunčanog proširenja gdje smo skrenuli lijevo cestom D75 i nakon 300 metara skrenuli lijevo na makadamsku cestu.
Na slijedećih tri raskršća držali smo se desno. Nakon trećeg raskršća cesta nalikuje sve više na poljsku cestu.
Cesta nas je dovela do ulaza u maslinik, koji je zatvoren preprekom, hrpom kamenja. Prešli smo preko prepreke i nastavili prema istoku, te potom skrenuli na sjever i stigli do crkve omeđene suhozidom.
Na ulazu u crkveno dvorište se nalazi kažun.
Crkva sv. Margarete je ranoromanička crkva. Pretpostavlja se da je izgrađena krajem 11. stoljeća.
U njoj se nalaze freske iz 13. stoljeća. Zanimljivo je da se u središtu crkve nalazi panj.
U dvorištu crkve se nalazi hrast star, procjenjuje se, 400 godina.
Nakon razgledavanja crkve i uživanja u njenom dvorištu ispod stoljetnog hrasta, nastavi smo dalje prema istoku, uz rub maslinika. Nekoliko metara od crkve dolazimo do još jednog kažuna.
Kada smo došli do ograde, koja odvaja pristupnu cestu prema čvoru Vodnjan-sjever, skrenuli smo lijevo, prema sjeveru.
Nakon nekih stotinjak metara, u masliniku, s lijeve strane smo ugledali visoki zid i gomilu kamenja. Moguće da se od tog zida, pa sve do crkve sv. Margarete nalazi još neistražen povijesni lokalitet, pokriven gustom vegetacijom.
Nastavili smo dalje prema sjeveru. Kada smo došli u ravninu s naplatnim kućicama, preskočili smo suhozid, koji se nalazio s naše desne strane, i dalje nastavili prema sjeveru poljskom cestom.
Nakon nekih tristotinjak metara, s desne strane, iza ograde autoceste, nalazi se skupina zidina.
Ova skupna zidina je arheološko nalazište Sveti Mićel (ili Sveti Mihovil Panzago). Nažalost, lokalitet je odvojen ogradom, te se nismo mogli približiti. Iz daljine se vidi kompleks zidina i tri kažuna.
Nastavili smo dalje na sjever, te na slijedećem raskršću skrenuli oštro lijevo, na makadamsku cestu.
Makadamska cesta vodi na jug. Cesta prolazi kraj brojnih maslinika i suhozida, a uočili smo još jedan kažun.
Kada smo stigli do ceste D75, skrenuli smo desno na cestu, s kojom smo došli do šljunčanog proširenja.