Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/betel

Marketing

O čemu priča Biblija (prvi dio)

Nasljedstvo

„Pustimo da se teolozi bave svojim apstraktnim stvarima“ reče papa Franjo u mikrofon jednog novinara prilikom posjeti gruzijskom Patrijarhui usred Tbilisija.

Čime se to bave teolozi i zašto su njihove stvari apstraktne? Teolozi se bave proučavanjem Boga, to je dakako njihovo pravo i u tome nema ničeg loše! Problem nastaje kad, zbog potrebe da njihove „apstraktne stvari“ dobiju nekakav povijesni kontekst, i da njihove „apstraktne stvari“ imaju nekakav poštovan izvor, Boga počnu tražiti tamo gdje ga nema.

Jedna takva knjiga u kojoj Bog ne postoji, među ostalim prastarim spisima, je i Biblija, o čemu onda priča Biblija?

Hajdemo iz početka. Noa je imao tri sina od kojih se jedan zvao Sem, i on je praotac svih Semita.
Sem je imao puno kćeri i sinova, među kojim i Ever, a on je praotac svih Hebreja.
Ever je imao puno kćeri i sinova, među kojim i Terah
Terah je imao tri sina Abraham, Nahor i Aran
Abram je ima sina Izaka, a Nahor sina Lota kojeg poznamo iz priče o Sodomi i Gomori
Izak je imao dva sina, Jakob koji je kasnije preuzeo ime Izrael, i njegovog brata blizanca Ezau-a.

Kad je Elion (Svevišnji), odnosno „onaj koji stoji iznad“ ili pojednostavljeno „šef svih Elohima“ djelijo zemlju, ne „prema broju sinova Izraela“ (što nema nikakvog smisla) kako piše u Bibliji, jer tada sinovi Jakobovi još nisu ni postojali, već, kako piše u originalu „prema broju sinova Elohima“ (što je i logično), JHVH (Jahve) kao jeda od sinova Elohima je dobio svoj dio.

Iz biblije je sasvim jasno da JHVH nije dobio narod Hebreja, nije dobio čak niti cijelu obitelj Abrahama već jedan maleni dio u osobi Jakoba (stoga čak ni njegov brat blizanac Ezau nije dio JHVH nasljedstva). Dok su neki sinovi Elohima dobivali u nasljedstvo Egipćane, Babilonce, Asirce i sve ostale velike nacije, JHVH je bio toliko malen i nebitan da je naslijedio tek maleni dio obitelji koja, kako kaže Biblija, bila razasuta u pustinji (bez ikakve sumnje u potrazi za vodom i pašnjacima).

Stari zavijete stoga govori o dogovoru (zavjetu) između Jakoba i JHVH i kako je cijela priča protekla. JHVH je Jakobu obećao svu zemlju između Nila i velikih rijeka (Tigris i Eufrat) obećanje kojeg smo svi danas svjesni, nikad nije održao. Dok je Jakob odgovorio otprilike ovim riječima „ako me ti budeš čuvao na mom putu, ako mi priskrbiš odjeću za obuči i hranu za jesti, onda češ ti biti moj Elohim i ja ću to davati desetinu mog blaga“.
Biblija stoga priča o odnosu JHVH i Izraelita potomcima Izraela odnosno Jakoba (za razliku od Izraelaca koji su stanovnici države Izrael), a kako je ta priča protekla više u idućim nastavcima.




Post je objavljen 22.05.2019. u 09:57 sati.