Marketing
prispodoba o žutom kišobranu
Jeste vidili vi kako su se sve bivše i sadašnje komunjare, ateisti, Srbi i homoseksualci, stavili u obranu Pape, zbog nesmiljenih napada hrvatskih katolika koji zamjeraju Papi šta neće da proglasi svetim Stepinca kojeg su antifašisti otrovali jer se nije tija odreć Pape, mislim ne ovoga nego onoga koji je onda bija V. D.
Koje su to nevidljive niti koje ateiste, pripadnike homoseksualne zajednice i Srbe u Hrvatskoj tako čvrsto vežu, što je to što ih ujedinjuje, kako to da se gotovo uvijek nađu na istoj strani.
Koja je to točka preklapanja zbog koje Srbi u Hrvatskoj propagiraju jebanje u guzicu, homoseksualna zajednica tvrdi da se u Hrvatskoj vidio građanski rat, a ateisti gorljivo brane velikog ajatolaha katoličke crkve.
Meni su fascinantne te društvene anomalije, a vama.
Dobro dosta smo razmišljali idemo na laganije teme.
Osvrnut ćemo se na crticu iz burnog života moje prijateljice Sarah be, koja honorarno radi ka ljubavni provdadžija
Dakle istraživat ćemo fenomen kad žene iako same ne žele nekog muškarca ne žele da ga ima neka druga.
u današnjem istraživanju bit će nam ključna iskustva blogera kao žrtava mobinga koji nastaje pri spomenutoj pojavi i blogerica koje mobingiraju nevine blogere bez obzira jesu li u funkciji one koja neće da ga druga ima ili one druge
za ilustraciju možemo podastrijeti primjere iz naše male zajednice, kad neke njega nisu htjele ali nisu htjele da ga druga ima, sjećate se da je tu svega bilo, od vrijeđanja, tajnih emajlova, noževa u leđima, ispada na nacijonalnoj osnovi, urota i klanova
da bi rastumačili samu pojavu ispričat ćemo jednu kratku prispodobu
amalka nije volila kišobrane
ali još više nije volila kišu, jer Amalka je bila ljetno dijete koje je iznad svega uživalo u suncu
i tako jednog ljetnog dana Amalka dok je ležala na plaži ugleda crne oblake na horizontu, i taman kad je strigla do kioska koji je prodavao plažne rekvizite, osjeti i prve krupne kapi kiše, na vreloj koži
dobar dan, reče Amalka imate li kišobran
ima gospođa, kako da nema, ima kišobran, suncobran, sve ima, a kod rođak Ahmet tamo na rivi ima i bakljave
dobro, dajte mi jedan žuti
i tako krene Amalka priko rive pod žutin kišobranon, do svog omiljenog kafića
dok je Amalka popila kavicu, kiša je pristala i sunce je obasjalo svijet
Amalki je bilo tlaka ić doma ostavit kišobrak, koje uostalom baš i nije volila, pa ga je ostavila u kanti kraj šanka, i pravila se da ga ne pozna
dok se vraćala na plažu, i gledala mišićave mlade dečke kako igraju picigin, Amalka je već i zaboravila na žuti kišobran, pogledala u purpurni zalazak sunca i rekla, ah sutra je novi dan
sutra je dan bio nako promjenjiv, i Amalka se malo teže budila, ispijajuć prvu jutarnju kavicu, dok su kao i jučer počele krupne kapi kiše padat po listovima palmi koje su preživjele napad afrički crva
odjednom Amalku ko da nešto ubode
vidila je zgodnu brinetu kako se pozdravlja s konobarom, koja je u ruci imala, nećete vjerovat ali stvarno je tako bilo, odbačeni Amalkin žuti kišobran
Amalka se kao furija ustala, uvatila brinetu za kosu, i vikala, kurvo, laborantice, on je moj, samo moj, ni jedna druga ga neće imat, zgrabila je žuti kišobran, iščupala mu žice i slomila ga po pola
oni koji su gledali tu scenu, kako inače umiljata, zlatokosa Amalka mariše zgodnu brinetu i rastura kišobran, kažu da nešto tako nikad nisu vidili
dakle dragi gledatelji,i gledateljice, na vama je da nam prenesete vaša iskustva kao kišobrana, da nam pokušate objasnit što se desi s Amalkama kad vide kišobran kod zgodne brinete, i ima li tome lijeka
Post je objavljen 11.05.2019. u 08:49 sati.