Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

Marketing

POŽAR NOTRE DAME U PARIZU

U VELJAČI U RH EVIDENTIRANO 3704 POŽARA!

U katedrali Notre-Dame u Parizu 15. travnja u kasnim popodnevnim satima izbio je požar u dijelu gdje se upravo radila obnova katedrale. Parižani su bili šokorani prizorom požara koji je zahvatio krovište i toranj katedrale, a požar je lokaliziran tek nakon punih osam sati gašenja, pred jutro 16. travnja. Cijeli svijet je preko komunikacijskih mreža odmah saznao da gori crkva Notre Dame u Parizu koja je prije svega kulturno sakralni objekt. Prošle godine katedralu u Parizu je posjetilo 13 milijuna turista. Ali vatra je tijelo koja se ne može ni riječju ni naredbom zaustaviti. Otvoreni plameni jezici vatre gutaju sve što se pred njima nalazii, vatra je stihija koja uzima sve pred sobom. Jedina pomoć je ona koju mogu pružiti vatrogasci gaseći vatru i otvoreni požar, prahom i vodom.



Snimljeno sa TV ekrana 16. travnja. Vrijeme piše na slici. Ostasci Katedrale u Parizu bez glavnog zvonika i krova.


ALARMANTAN BROJ POŽARA U VELJAČI

Ovaj golemi požar dobar je povod za nekoliko podataka o učestalosti požara u mjesecu veljači 2019. u Hrvatskoj. Vatrogasno operativno središte Hrvatske vatrogasne zajednice evidentiralo je na području RH u 28 dana mjeseca veljače, nevjerojatnih tri tisuće sedamsto četiri ( 3704) vatrogasne intervencije radi požara . Ta brojka zvući nevjerojatno za mjesec veljaču.Koliko će tek požara biti tijekom ljeta koje ima meteorološke predispozicije da bude suho i vruće? U intervencijama gašenja požara u veljači u RH sudjelovalo je šesnaest tisuća petsto sedamdeset vatrogasaca (16 570) sa 5 421 vatrogasnim vozilom. Na priobalju je zabilježeno 2 259 intervencija vatrogasnih jedinica, dok je na kontinentu bilo 1 445 intervencija vatrogasaca zbog požara.
Na otvorenom prostoru zapaljeno je čak 1 609 požara raslinja u kojima je prema procjeni vatrogasaca opožareno 13 332 hektara na kojem je prostoru bila trava, nisko raslinje, makija, borova i hrastova šuma. Od toga je 275 požara zahvatilo površinu veću od pet hektara. Zima je u veljači ove godine bila i bez snježnog pokrivaća kao i bez kišnih padalina, tako da su ljudi potaknuti sunčanim i relativno toplim vremenom odlazili na okućnice i druga svoja imanja i palili korov, vjerujući da rade korisno. Pri tome izazvali su zbog nepažnje mnogobrojne požare. Najviše požara raslinja bilo je u Ličko senjskoj županiji – 259, pri čemu je izgorjela površina od 6 196 hektara, zatim slijedi Splitsko dalmatinska županija sa 244 požara, te Šibensko kninska sa 176 požara. Na kontinentu je najviše požara raslinja bilo u Karlovačkoj županiji i to 119, pri čemu je izgorjelo 2800 hektara U Zagrebačkoj županiji zabilježena su 109. požara raslinja. Tu treba podsjetit da je u dane od 22. do 25. veljače kada jer u cijeloj Hrvatskoj puhala jaka bura bilo čak 149 intervencija vatrogasaca radi gašenja požara, pri čemu je izgorjelo 599 hektara. U gašenju tih požara sudjelovalo je 917 vatrogasaca sa 316 vozila. Upravo za vrijeme snažnog vjetra, bure 23. veljače pojavio se požar iznad Tribunja, male turističke općine u Šibensko-kninskoj županiji. Na brdu Križine zapaljeno je 15 ha borove šume i vatra se spuštala prema mjestu. Piromani i podmetatelji požara započeli su svoje igre.
Kakvi to ljudi žive u Hrvatskoj koji u vrijeme jakog vjetra pale otvoreni plamen na njivi, na smetištu, u šumi ili bilo gdje drugdje? To je ljudski nemar, tvrdoglavost, neodgovornost i bolesna zloća koje treba kažnjavati visokim novčanim kaznama i uhićenjima. Radi takvih osoba već početkom kalendarske godine treba početi sa preventivnim upozorenjima nizom marketinških spotova i kroz medije i kroz letke koje im treba dijeliti u trgovini kada kupuju kruh. Zakonom bi trebalo propisati nagradne svote novca za one koji će imati informaciju o podmetaćima požara bilo u prirodi i šumama bilo u čvrstim objektima. Požare iz nemara, treba sa više promišljenih kaznenih mjera svesti na najmanji mogući broj jer namjerni potpaljivači požara pustoše i osiromašuju teritorij Hrvatske,a time dovode u pitanje floru i faunu mnogo šireg prostora nego što njihova svijest razumije. ( Margareta Zouhar Zec)




Gradnja katedrale Notre – Dame koja je posvećena Blaženoj Djevici Mariji počela je 1163. godine i trajala je oko 100 godina. Postala je mjesto brojnih značajnih događaja francuske povijesti. Najprije je tijekom srednjeg vijeka bila župna crkva te je 1239. godine u nju smještena relikvija Kristova trnova kruna. Godine 1804. uz prisustvo pape Pija VII. u katedrali je okrunjen za cara Napoleon Buonaparte. Nakon što je 1944. godine Pariz oslobođen od njemačke okupacije, pod svodovima katedrale pjevao se himan Magnificat u kojem se Marija veseli da će postati majkom Isusovom a 1970. u njoj su slavljeni pogrebni obredi generala i francuskog predsjednika Sharlesa de Gaullea koji je umro 1970. godine.








Post je objavljen 16.04.2019. u 13:24 sati.