Da li ste znali (ja nisam!) da je na današnji dan, 04.04.1965., rođen vikend u tadašnjoj Hrvatskoj pa i cijeloj Jugoslaviji?
Ovih dana čitam zanimljivu knjigu "Sunčana strana Jugoslavije (povijest turizma u socijalizmu)", izdavač Srednja Europa, 2013., koja je u biti zbornik različitih tekstova na teme vezane uz razvoj turizma u Jugoslaviji, a to zapravo znači da se glavnina knjiga bazira na događanjima u i vezanima sa Hrvatskom koja je i onda bila "lokomotiva" turizma tadašnje zemlje. Tekstove je pisalo desetak autora, među njima ima stranaca, ali i domaćih autora, znanstvenika, i svi odreda su mi zanimljivi, neki radi objašnjavanja političkog okvira, neki radi ocrtavanja lokalnih situacija u zemlji, unutar Hrvatske pa i u primorskim mjestima (jedan tekst je vezan uz povijest razvoja turizma u Biogradu na moru) ... da li ste znali da su prva dva mjesta spomenuta kao turistički značajna na prostoru međuratne Kraljevine Jugoslavije bili Opatija i, vjerovali ili ne, Krapinske Toplice! (izvor: navodno najutjecajniji tadašnji britanski turistički vodič)
OVDJE možete pročitati malko više o knjizi, a OVDJE ju možete besplatno skinuti za čitanje.
No, vratimo se sad slavljeniku, njegovom veličanstvu vikendu. U tekstu "Kamo na vikend? Slobodno vrijeme sretnih potrošača, odmornih radnika i dobrih građana" Igora Dude autor daje zanimljive informacije iz vremena kada je nastajao vikend, iz doba kada je većina ljudi još uvijek imala samo jedan dan u tjednu slobodan, nedjelju, koja se uglavnom provodila kod kuće, a dolazak drugog dana, subote, je otvarao nove mogućnosti, ali čak i probleme - što raditi na taj novi slobodan dan?.
Između ostaloga, autor navodi kako je Saveznim zakonom o radu uveden 42-satni radni tjedan (umjesto dotadašnjeg 48-satnog), a zakon je stupio na snagu baš na današnji dan, 04.04.1965. kada je izglasan u Skupštini. A to izglasavanje je imalo i još jednu posljedicu, u svakodnevnu upotrebu je ubrzano ulazila riječ "vikend"! U tekstu se navodi kako je riječ nastala u Velikoj Britaniji u drugoj polovici 19. stoljeća i potom je malo pomalo ulazila u druge jezike, a kod nas se do sredine šezdesetih upotrebljavala u oblicioma "weekend" odnosno "week-end". A za njeno fonetsko pisanje i ulazak u upotrebni jezik u tom obliku je, naglašava autor, najznačajnija bila revija "Vikend" koju je izdavala tadašnja novinska kuća "Vjesnik" i koja je poticala čitatelje na sadržajno provođenje slobodnih dana. Bilo je tu napisao o sportu, putovanjima, kampiranju, lovu i ribolovu, "zrnaca za razgovor uz kavu", karikatura, recepata, razmjena adresa za dopisivanje ... a kako sam baš jučer svratio na Hrelić i nabavio jedan broj Vikenda iz srpnja 1981. evo vam tu i nekoliko brzinski načinjenih kopija baš za ovu priliku. Eto kako se govorilo o vikendu 16 godina nakon što je on uopće nastao, a 38 godina prije današnjeg dana!
Naslovnica broja 685 revije "Vikend" od 10.07.1981. , fotografije za naslovnice su u to doba dosta često slali čitatelji, pa je tako bilo i toga puta - pitam se, koliko bi ljudi danas poslalo ovakvu fotografiju pod svojim punim imenom i prezimenom da se objavi na naslovnoj stranici nekog časopisa ...
Uredništvo je ovu fotografiju očito ocijenilo kao gotovo savršenu ...
Bilo je tu govora i o izviđačkim logorovanjima ...
... pa i o Splitskom festivalu, na kojem je te godine pobijedio Sead Memić Vajta, sa "Mornarevom pjesmom" ...
.. tu su i Top liste, domaćom je gospodarila Zana sa pjesmom "Leto" ...
.. bio je tu i izvještaj sa Sajma rabljenih automobila ...
... pa vikend recepti (sa zanimljivim naslovom ) ...
... i, naravno, uz vikend-humor i karikature čitalaca koji su poslali svoje fotografije.