Vrijeme je cvatnje trešanja i često na teveu možemo vidjeti Japan i kako Japanci doživljavaju ove dane ljepote trešnje. Zbog toga se potrudih naći šta cvatnja Sakure, japanske trešnje, znači u japanskoj kulturi i mitologiji. Vjerujem da će vam biti zanimljivo pročitati. Trešnja Sakura, Prunus serrulata, nije jestiva.
Kako se uvijek koristim isključivo mojim fotkama, slika za uvod je Lovranska trešnja.
A nakon uvoda šetnja u Japan.
Ovako Japanci doživljavaju cvatnju trešanja:
Život je kratak. Često se sunce tiho diže nezapaženo, a onda izgleda kao da je prerano postavljeno. Trešnjin cvijet je podsjetnik svima nama da je život lijep, ali nije iznimka za Zen koncept nepostojanosti, koji izražava ideju da je sva uvjetovana egzistencija prolazna. Na početku, cvjetovi trešnje su spektakularni u punom cvatu, dvaput trepću i svi bi mogli nestati s prvim padalinama ili povjetarcem. Uzvišena ljepota cvijeta simbol je poniznosti i služi kao podsjetnik na našu smrtnost, njihov kratak život na početku svakog proljeća simbolizira bit da je život dragocjen i da ga trebamo dobro živjeti.
Ovako pak kaže mitologija:
Postoji legenda u japanskoj mitologiji koja objašnjava zašto su cvjetovi trešnje tako izuzetni. Svako proljeće, vila Konohanasakuya-hime lebdi nisko na toplom proljetnom nebu, i budi uspavane trešnje svojim nježnim dahom. Njezino ime doslovno znači "cvjetajuća princeza iz trešnjinog cvijeta". Ona je također boginja planine Fuji i simbol delikatnog zemaljskog života u japanskoj mitologiji.
Da li znate koliko je stara najstarija trešnja na svijetu? Jasno da pojma nemate, i ja sam ostao iznenađen. Jindaizakura trešnja stara je 2 000 godina i još je prekrasna u punom cvatu. Prema japanskoj predaji, Jindaizakuru je zasadio princ Yamato Takeru, drevni junak Japana.