Marketing
Šuma Soline – ekosustav Mediterana
Brdo Soline (35 mnv) nalazi se južno od naselja Pješčana Uvala. Na brdu je gusta makija zimzelenog hrasta crnike, mjestimično razvijena i do stadija šume. Od 1996. godine područje je zaštićeno u kategoriji park-šume (Park šuma Soline). Šuma hrasta crnike je najstabilniji ekosustav Mediterana, a uz crniku česti su i crni jasen, zelenika, planika, mirta, smrdljika, lovor i dr. Hrast crnika je imala kod drevnih civilizacija sakralnu vrijednost, ali u doba Rimskog carstva poprima negativno značenje, kao stablo povezano s negativnim proročanstvima. Pozitivnu simboliku vraća u srednjem vijeku.
Auto smo parkirali u naselju Pješčana Uvala, iznad plaže, odakle smo se spustili na uređenu šetnicu uz plažu, te skrenuli lijevo.
Šetnica vodi uz lučicu i završava na lukobranu.
Iza lukobrana se nalazi šljunčana plaža, nakon koje počinje kamena staza izgrađena na stjenovitoj obali.
Staza završava kod morske špilje, gdje skreće lijevo i završava na makadamskoj cesti.
Na makadamskoj cesti skrenuli smo desno i ugledali tablu koja ukazuje da ulazimo u Park šumu Soline, gdje počinje edukativna staza.
Osim što je staza opremljena edukativnim tablama, podignuto je više drvenih kućica u kojima se nalaze razne edukativne igre.
Staza i makadamska cesta se poklapaju sve do rta gdje je otok Veruda (ili Fratarski otok) najbliži kopnu.
Na rtu se nalazi bunker.
Mi smo nastavili ravno edukativnom stazom.
Na stazi smo se malo odmorili na odmorištu s drvenim stolom i kupama.
Malo dalje nalazi se drvena konstrukcija koja služi kao vidikovac…
…s kojeg se lijepo vidi uvala Soline ili Vinkuranska vala (najpoznatije sidrište s bovama u južnoj Istri) i otoci Frašker, Fraškerić i Veruda.
Stazom smo došli do raskršća na kojem smo skrenuli desno.
Stazu smo nakratko napustili kod kamenog stola…
…gdje smo skrenuli desno do mora, a kada smo stigli do mora ugledali skupinu školjaka periski.
Vratili smo se na stazu i ubrzo došli na samu obalu.
Obalu smo napustili kamenim stepenicama.
Od obale prvo vodi ravnan šumski put koji se polako „proširio“ u ravnu šumsku cestu sve do makadamske ceste, na kojoj smo skrenuli desno.
Cestom smo došli do raskršća, na kojem smo skrenuli desno, prateći putokaze za biciklističke staze 315 i 319.
Putokaze smo pratili i na dva slijedeća raskršća.
Biciklističke staze smo napustili skrenuvši na cestu koja vodi oštro lijevo.
Cestom smo prošli pored kamene ploče na kojoj se nalazi metalna pločica s natpisom: „REPUBLIKA HRVATSKA/DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA/GRAVIMETRIJSKA TOČKA/EKSCENTAR/Zakonom zabranjeno uništenje“. Ova gravimetrijska točka se nalazi u 0. redu gravimetrijske mreže. Osnovnu mrežu stalnih gravimetrijskih točaka geodetske osnove Republike Hrvatske čine gravimetrijska mreža 0., I. i II. reda.
I na kraju smo cestom došli na vrh kamenoloma Vinkuran, poznatijeg kao Cavae Romanae, gdje je nekada stajala dizalica.
Kamenolom Vinkuran je najstariji kamenolom u Istri i koristi se još od doba antike. Za gradnju pulskog amfiteatra (Arene) koristilo se više kamenoloma uz more u okolici Pule, radi lakšega dopremanja kamenih blokova morskim putem, a jedan od njih je bio i kamenolom Vinkuran.
Sa zapadne strane kamenoloma, šumskim putem spustili smo do njegovog dna.
Debljina naslage kamenoloma je 40 metara.
U kamenolomu je 1995. godine utemeljena kiparska kolonija Cavae Romanae.
Nakon razgledavanja kamenoloma, krenuli smo na sjever pored ruševne zgrade…
…i došli smo do asfaltirane ceste, na kojoj smo skrenuli lijevo.
Cestom smo ušli u naselje Pješčana Uvala.
Prošli smo kroz centar naselja, pored zgrade mjesnog odbora.
Kada smo došli do igrališta, skrenuli smo cestom desno i došli do parkirališta.
Karta sa spomenutim lokacijama.
Dužina rute 5,30 km.
Post je objavljen 27.03.2019. u 21:44 sati.