Marketing
Flavijevska cesta - vremeplov okolice Valture
Flavijevska cesta (via Flavia) je bila rimska cesta koja je povezivala Akvileju (Aquileia) s Trsatom (Tarsatica), preko Trsta (Tergeste), Poreča (Colonia Iulia Parentium), Pule (Colonia Pietas Iulia Pola), Nezakcija (Nesactium) i Plomina (Fianona).
Izlet smo započeli blizu zidina arheološkog nalazišta Nezekcij ili Vizače.
Histri, kojima se pripisuje ilirsko porijeklo, iako neki povjesničari smatraju da su sličniji Venetima (pleme sa sjevera Italije), naselili su područje Istre u željeznom dobu (9.-10. stoljeće prije Krista). Na brežuljku Glavica, gdje je postojalo gradinsko naselje s prijelaza iz brončanog u željezno doba, osnivaju njihov glavni grad Nezakcij, koji je najstariji grad u Istri. Nastanili su cijelu Istru, a po njima je i poluotok dobio ime. Rimljani su 177. godine prije Krista srušili grad, te na istom mjestu izgradili novi. Grad je postojao sve do 7. stoljeća, kada je uništen, pretpostavlja se, slavenskim i avarskim provalama.
Prema legendi, tijekom rimske opsade Nezakcija i sprječavanja dovoda vode u grad, histarski kralj Epulon zapovjedio je masovno samoubojstvo stanovništva Nezakcija, da nitko ne dospije u ruke Rimljana. Među zadnjima se ubio i sam kralj Epulon s vlastitim mačem.
Nakon razgledavanja izašli smo kroz zapadna vrata izvan lokaliteta. Ugledali smo putokaz koji pokazuje da se u obližnjoj borovoj šumici, sjeverozapadno od lokaliteta, nalazi „Ulično vježbalište“. Pošto se na putokazu nalazi rimska kaciga, pomislili smo da je rekonstrukcija iz rimskog doba. Kada smo ušli u šumicu ugledali smo moderno vježbalište na otvorenom.
Nakon što smo se malo pozabavili spravicama, vratili smo se do zapadnih vrata i nastavili makadamskom cestom, koja ubrzo postaje asfaltirana, na jugozapad, prema Valturi.
Cestom, nakon oko 1,5 km dolazimo do centra naselja.
U samom se centru nalazi župna crkva sv. Ivana Evanđeliste. Crkva je izgrađena na mjestu starije crkve sv. Martina u 17. stoljeća.
Iz centra smo krenuli na jug cestom za Šišan.
Cestu smo pratili nekih petstotinjak metara do prvog oštrog lijevog zavoja. Na zavoju smo skrenuli desno na usku asfaltiranu cestu.
Kada smo došli do raskršća, gdje asfaltirana cesta skreće lijevo, mi smo produžili ravno na makadamsku cestu.
Iza raskršća, s desne strane, se nalazi lokva.
Na slijedeća dva raskršća cestom smo išli ravno do maslinika gdje skrećemo lijevo na šumski put koji ubrzo postaje neprohodan.
Vraćamo se nazad do prvog raskršća, na kojem skrećemo desno.
Cestom dolazimo do raskršća s širokom makadamskom cestom, na kojoj skrećemo desno.
Poslije nekih stotinjak metara, na zavoju koji skreće desno, s desne strane se nalazi još jedna lokva.
Iza lokve nalazi crkva Blažene Djevice Marije. Crkva se prvi put spominje u 16. stoljeću. Na pročelju je uzidan gotički natpis iz 1300. godine i ulomak antičkog nadgrobnog spomenika. Ispod lijevog prozora nalazi se kameni blok na kojemu je urezan križ, koji je služio kao kalup za lijevanje križa.
Na lokaciji crkve nalazilo se srednjevjekovno naselje Kostanjica. Zbog epidemije malarije 1585. godine naselje je napušteno, a malobrojno preživjelo stanovništvo se seli u obližnji Muntić.
Teško je zaključiti da li smo koračali rimskom Flavijevskom cestom, na kojoj su za vrijeme Rimskog carstva koračale rimske legije i putovale trgovačke karavane. Pitanje je da li današnje ceste prate slavnu rimsku prometnicu.
Karta s označenim posjećenim lokacijama.
Dužina rute 4,89 km.
Post je objavljen 18.03.2019. u 12:37 sati.