Prvi koji su počeli sa proslavom mevluda bili su vladari u Egiptu, Ubejdije/Fatimije, u 4. hidžretskom stoljeću. Pored Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, rođendana oni su slavili i rođendane Alije, Hasana, Husejna, Fatime i dr., a obilježavali su i mnoge druge neislamske praznike. (Vidjeti: Makrizi, El-Mev'izu vel-'iatibr, 2/436; Kalkašendi, Subhul-e'aša, 3/576).
Ubejdije sebe nazivaju Fatimijama tvrdeći da vode porijeklo od Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, kćerke Fatime, radijallahu anha, ali su poznati muslimanski historičari dokazali netačnost te tvrdnje. (Vidjeti: Ibn Hillikn, Vefejtul-e'ajn, 3/117-118) Naime, riječ je o batinijskoj, šiitskoj sekti koju su mnogi učenjaci proglasili otpadnicima od islama zbog njihove dogme koja je suprotna osnovama islamskog vjerovanja. Šejhul-iislam Ibn Tejmijje, rhm, rekao je o njima: “Oni su najveći grješnici i najveći nevjernici među ljudima.” (Medžmk'ul-fetva, 35/127). Poznati kadija Ebu Bekr el-Bkilani je govorio: “To je narod koji javno pokazuje da su rafidije (šiije), ali u sebi kriju jasno nevjerstvo.” (Vidjeti: Ibn Kesir, El-Bidaje ven-nihaje, 15/439-440).
Fatimijsku državu ukinuo je poznati vojskovođa Salahuddin el-Ejjubi, rhm, u 6. hidžretskom stoljeću, pa je njihovom propašću prestalo obilježavanje mevluda. Međutim, nedugo nakon toga mevlud ponovo biva oživljen u Mosilu od strane pobožnjaka šejha Omera b. Muhammeda el-Mulle, a za njim se povodi i vladar Erbila (u Iraku) kralj Muzaffer Ebu Se'id Kukuburi. (Vidjeti: Ebu Šme, El-B'isu 'ala inkril-bide'i vel-havdis, str. 24). Nakon toga mevlud se rasprostranio diljem islamskog ummeta i teško da ima muslimanska sredina, a da se u njoj ne proslavlja mevlud.
Alejhis-salatu ves-selam je rekao: “Onaj ko u ovu našu vjeru uvede ono što nije od nje, neće mu biti primljeno.” (Buhari, br. 2697; i Muslim, br. 1718)
Amir I. Smajić
13. rebi'ul-evvel, 1440. god.
Post je objavljen 12.03.2019. u 11:15 sati.