Marketing
OSMO ČUDO SVIJETA – POKLON IZ LJUBAVI
Nedavno sam se neugodno iznenadio gledavši na TV emisiju Deutche Welle-a (mislim da se zove Global 3000) o Heidelbergu. Reporterka nas je provela kroz razne kulturno-historijske lokacije grada – međutim ni slovca nije u toj emisiji bilo rečeno o Hortus Palatinus, svakako najznačajnijoj povijesnoj znamenitosti grada. Čudno, zar ne?
Hortus Palatinus ili Palatinski vrt bio je barokni terasasti vrt, kako veli Wikipedia sagrađen u talijanskom renesansnom stilu neposredno uz heidelberški dvorac. Ovaj vrt, koji je trebao zapravo biti više imitacija Babilonskih visećih vrtova (jednog od sedam svjetskih čuda) bio je najveći njemački renesansni vrt, pa i jedan od najvećih u Evropi, ako ne i najveći. Vrt je dao sagraditi Fridrih V, izborni knez, godine 1614. za njegovu novu ženu, Elizabeth Stuart, kćerku engleskog kralja Jamesa I. (Po meni, radi se o inkarnaciji Humphrey Bogarta i njegove četvrte žene Lauren Bacall, a njen otac, odnosno kralj je Robert de Niro.)
Iako je ovaj par stvoren iz političkih motiva (združivanje protestantske engleske kuće Stuart i nizozemske Orange-Nassau) supružnici su bili zaljubljeni jedno u drugo i ostali romantičan par sve do Fridrihove smrti. Knez je za svoju suprugu dao sagraditi niz sadržaja u dvorcu, a ovaj novi vrt bio je vrhunac svega.
Za rad na Hortus Palatinus-u bili su pozvani najveći stručnjaci tog vremena, engleski arhitekt Inigo Jones i francuski inženjer Salomon de Caus. Teškoća s kojom su se inženjeri susreli bio je neravan i strm teren oko dvorca, koji je imao biti izravnan u terase, na tri razine. Rezultat je bio – terasasto oblikovan vrt u obliku slova „L“, ukrašen raznim statuama, (umjetnim) pećinama, cvijećem i visokim drvećem, sve je to bilo okruženo heidelberškom šumom. Bile su zasađene razne egzotične biljke, iz tek otkrivenih tropskih krajeva. De Caus je bio ponosan na svoj voćnjak sa narančama, što je bio hortikulturalno postignuće za to doba. Postojale su tamo i vodene orgulje, načinjene prema uputama Vitruviusa; automat-ptice, koje su pomoću tada najsuvremenijih mehanizama pjevale poput pravih, zatim labirinti, te ostvarenje legendarne animirane statue Memnona (enormna statua iz Tebe u Egiptu faraona Amenofisa III).
Prevladavajuća moderna interpretacija Hortus Palatinusa je da je u svojoj osnovi bio 'magičan' ili 'hermetičan'. Kompleks vrtova trebao je predstavljati alegoriju rozikrucijanske misli o 'botaničkom kosmosu', sa kodiranom tajnom uklopljenom u njihov dizajn. U ovoj interpretaciji, vrtovi su trebali zahvatiti univerzalnu viziju, temeljenu na jedinstvu umjetnosti, znanosti i religije, spojenih sa drevnom tradicijom tajne mudrosti, koja se prenosila vjekovima.
[Za one koje zanima, ili koji nisu već pročitali, o Fridrihu V i njegovom potomstvu pisao sam u srpnju 2017., ako se ne varam]
Post je objavljen 11.02.2019. u 15:27 sati.