Marketing
'ko je bio Kojo?
Obično kada se govori o sporenjima na ovim prostorima, citira se opaska iz Churchillovih memoarskih sjećanja da je tragedija Balkana što “proizvodi više historije nego što je može podnijeti”. Bez obzira na to što mi je Churchill drag, istražujući shvatio sam da je vjerodostojnija teza Stevana Pavlovića sa sveučilišta Southampton, koji je tvrdio da problem Balkana nije u višku historije, već njezinom manjku, odnosno “u odsustvu kritičke historiografije koja ne traži krivce, nije ničija služavka, nego ozbiljno istražuje i ne boji se onoga što će pronaći”.
I tako ste se onda okušali u historiografiji. Ima li podloga za tezu?
– Ima za to niz primjera. Dopustite da iz moje nove knjige “Hercegovački ustanak 1875. – 1878.”, koja je u izdanju Rabica izišla sredinom prošle godine, navedem jedan logični. Manje-više svima je poznata sintagma – Bosna šaptom pade, međutim kada se sagleda suština, to je obična floskula. Prava je istina da je Osmanlijama trebalo nepuno stoljeće za osvajanje srednjovjekovne bosanske države! Prvi upad zabilježen je 1386, dok je Herceg-Novi pao tek 1482. godine. Osmanlije su dugo i postupno slabile Bosnu trpeći pri tome i teške poraze kao u bitci kod Bileće 1388. godine, da bi je pohodom sultana Mehmeda II Osvajača i pogubljenjem kralja Stjepana Tomaševića 1463, obezglavili. Međutim, i nakon toga Kosače – herceg Stjepan i njegov sin Vlatko, još dva desetljeća s manje ili više uspjeha, ratuju protiv Osmanlija, do pada Herceg-Novog. Dakle, nije to bio nikakav blizkrieg, nego dugotrajni iscrpljujući sukob.
Lakše je maštati
Možda smo mi novinari ljudi s felerom – pa lakše uviđamo nedosljednosti, namjerne ili nenamjerne, svejedno. Tako se, primjerice, Hrvati i Srbi još spore oko toga gdje je počeo Hercegovački ustanak, 1875. godine, u Dračevu – Gabeli kod Čapljine ili Krekovima kod Nevesinja? Englezima je to jasno još od 1875. godine, zahvaljujući njihovim putopiscima Arthuru Johnu Evansu i W. J. Stilmanu. Tako Evans u djelu “Pješke kroz Bosnu i Hercegovinu tokom ustanka avgusta i septembra 1875” (IP “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1973, str. 259), objavljenom 1876. godine, piše: “U dolini Neretve ustalo je prošlog juna rimokatoličko stanovništvo i to prvenstveno protiv begova”.
(Novinar i književnik Dušan Musa za oslobodjenje.ba)
Post je objavljen 08.02.2019. u 12:10 sati.