Marketing
Ušorena sela slavonske Podravine – jedna od prvih u Slavoniji?!
Foto: Baština slavonske Podravine
Interpretacijom dijela povijesnih izvora iz prve polovice 18. stoljeća možemo doći do teze da su ušorena sela slavonske Podravine jedna od prvih u Slavoniji.
„Ušorena naselja, odnosno nizna naselja duž kopnenih prometnica sve se više pojavljuju diljem Slavonije kako je odmicalo 18. stoljeće pa tako i na području osamnaestoljetnog vlastelinstva Valpovo. Iz tog razloga na zemljovidima iz 1780-ih godina možemo uočiti neusporedivo više ušorenih naselja nego na zemljovidima 1730-ih godina. Promatrajući stariji zemljovid, već se kao ušorena naselja prikazuju Koška, Lacići pa najjugozapadnije, odnosno najisturenije koje je bilo svojevrsni poluotok vlastelinstva Šaptinovci i Kapelna.“
Youtube kanal:
Šegrtski zapisi - Vrste naselja
Tijekom druge polovice 18. stoljeća i dalje „za naselja Šag, Ladimirevci i Bocanjevci možemo i dalje reći da su nizna naselja bez pravilne parcelacije, tj. ušoravanje nije do kraja provedeno. Za razliku od navedenih za naselja se poput Čađavice, današnje Podravske Moslavine, Viljeva, današnjih Podgajaca Podravskih, Koške i Bizovca može reći da su nizna naselja izrazito pravilne parcelacije, odnosno da je ušoravanje kod njih itekako uzelo maha. Sva su ta u potpunosti ušorena naselja smještena na dvije važne kopnene prometnice. Jedna je već nekoliko puta opisivana koju u knjizi nazivamo sjeverni kopneni put, odnosno prometnica koja je spajala Osijek, Valpovo i tadašnji Šokac Miholjac i druga koja je spajala Osijek i Našice. Na drugoj su smješteni Koška i Bizovac. Oko obaju se naselja može primijetiti manje šumskih površina nego prije. To, naravno, nije sprječavalo da se i u drugoj polovici 18. stoljeća pojavljuju močvare iako je nestalo mogućnosti kombinacije šuma i rijeka jednako kao močvara. Kao primjer možemo navesti prostor između Ladimirevaca i Bizovca koji je i dalje često bio pod vodom od pritoka rijeka Karašice i Vučice pa je čak i kopneni put između naselja danima bio izvan upotrebe.“ (M. Sučić, Počeci habsburške Valpovštine, Ogranak Matice hrvatske u Valpovu, 2017.)
Post je objavljen 03.02.2019. u 11:58 sati.