Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/reoreccoulu

Marketing

4 vrste posebnih duša koje nam sudbina dovodi u život - Brzog datiranja

<03078=










Click here: 4 vrste posebnih duša koje nam sudbina dovodi u život






Ili se događalo da je njihov svijet možda eksplodirao i više ne postoji pa je stoga premještena na neki drugi svijet jer joj je ostalo još mnogo posla — i eto je na Zemlji! Shodno tome, upušta se u veoma iscrpljujuće bitke za posedovanje ljudi, stvari iideja. Umesto toga je potrebno da svako biće sagledavamo kao različitoga svaki život kao samosvojan.



4 vrste posebnih duša koje nam sudbina dovodi u život

Kao dugogodišnji komentator odnosa između ljudi i tehnologije, Terklova postavlja jedno od najvažnijih i najviše zanemarivanih pitanja današnjice. Postoji priča o jednom mudracu koji je, kad ga je narod izvesne države zamolio da im bude kralj, pobegao i sakrio se u planinsku špilju. Pomereni smo na neprirodnu i depresivnu periferiju.



4 vrste posebnih duša koje nam sudbina dovodi u život

Različite vrste srodnih duša - I u tome je jedna od mogućnosti za dugovečnost. SEVERNI ČVOR U OVNU - JUŽNI ČVOR U VAGI Duša ovde uči lekcije o samosvesti na najelementarnijem nivou.



4 vrste posebnih duša koje nam sudbina dovodi u život

Ples je univerzalni ljudski jezik koji razumije cijelo čovječanstvo. Pristupimo li mu svjesno, on može biti i snažan alat za spoznavanje vlastitih potisnutih emocija, iskustva i uvjerenja. Ples tada postaje terapija, prilikom koje se, umjesto riječima, naša duša izražava pokretom i tako nam omogućava iscjeljenje i transformaciju tuge i patnje u radost i ljepotu Plesna alkemija U užurbanoj svakodnevici svatko se od nas barem jednom dnevno susretne s nekom svojom neugodnom emocijom — strahom, ljutnjom, tugom ili nemoći. No svatko od nas u svakom trenutku može jednom vrstom čarolije trans­formirati taj negativni doživljaj u pozitivnu emociju. I to ne na način da ga potisne, zanemari ili prijeđe preko njega, nego upravo suprotno — da svom svojom snagom i pažnjom uđe upravo u tu negativnu emociju. Tu čaroliju koja neugodna unutarnja stanja može pretvoriti u snagu i radost, mir i zadovoljstvo možemo postići svi, bez posebnih predmeta i tehnika, i to — plešući. Otkriva to plesna terapeutkinja Ivana Mavrin, profesorica psihologije, osnivačica i umjetnička voditeljica zagrebačkog plesnog centra Osmijeh, koja je bogatim iskustvom i dugogodišnjom edukacijom otkrila da ples uistinu može biti alkemija. Njezin ciklus plesnih radionica koji polaznike potiče na dublje razumijevanje sebe upravo zato nosi naziv Plesna alkemija. Upravo zato, kada, na primjer, otputujemo u Brazil, iako ne znamo ni riječi portugalskoga, znamo je li osoba koju susretnemo na ulici ljuta ili sretna jer joj čitamo tijelo prepoznajući njene neverbalne poruke. Daleko od uma Mavrin ističe da promatranjem svojeg tijela i unutarnjih stanja dok plešemo možemo na njega djelovati terapeutski i iscjeljujuće. U tome će nam pomoći nekontrolirani pokreti, disanje i tjelesno izražavanje svega što se u nama događa. Pomoću pokreta možemo izraziti ono što riječima ne možemo ili ne znamo, što naš um u određenom trenutku ne može prepoznati i razumjeti. Tako pokrećući tijelo, možemo postati svjesni kako se osjećamo i što se u nama zbiva. Pri pokretu naše tijelo i naš um razgovaraju i tako stupamo u kontakt s nesvjesnim u sebi. Iako ih isprva nismo svjesni, svi su ti dijelovi u nama zapisani i manifestiraju se u obliku koje ima naše tijelo, u napetostima, načinu kako se krećemo i držimo, kako dišemo i hodamo. Dvosmjerna ulica Ponekad samo promjena fizičkog držanja, neki novi pokret koji napravimo ili način na koji pomaknemo tijelo, ističe pedagoginja, može pobuditi nove osjećaje, a ponekad se, s druge strane, radom s emocijama može postići oslobođenje i otvaranje na tjelesnoj razini. Primjerice, kad se umorni vraćate kući s posla, pokušajte svoje pognuto i pogrbljeno tijelo ispraviti i pogled usmjeriti prema naprijed — osjetit ćete da se već tim malim pokretom osjećate posve drugačije. Ne možete biti jednako utučeni, umorni i iscrpljeni kada ispravite kralježnicu, zabacite glavu i pogledate u nebo. Terapijski učinak plesa, stoga, osjeti se najprije na fizičkoj razini — bolje se osjećamo u vlastitu tijelu, povećava nam tjelesnu kondiciju i koordinaciju pokreta te poboljšava pokretljivost i ravnotežu. No, iako je napredak na fizičkoj razini poželjan, Ivana Mavrin ističe da je plesna terapija prvenstveno usmjerena na naše emotivno stanje te naš odnos prema sebi i odnos prema drugima. Pomoć terapeuta Vodeći osobu različitim uputama i potičući je da pleše, na primjer, brzim, isprekidanim pokretima, terapeut joj pomaže da osvijesti kakve osjećaje u njoj izazivaju takvi pokreti, što se njima oslobađa i što se pokreće. Neke osobe teško se prepuštaju takvim pokretima jer čvrsto kontroliraju svoje emocije i bijes. Prenoseći iskustvo sa svojih kreativnih seminara, Ivana Mavrin otkriva da se mnogi sudionici u početku teško usuđuju pokrenuti, pomaknuti ruke i noge, ne usuđuju se kretati po prostoriji, a često ni maknuti sa svoga početnog mjesta. No, slijedeći upute terapeuta da se ne bore protiv takvog stanja te da u njemu ostanu, plesači mogu otkriti što im se iznutra događa, na što ih to stanje asocira, što u njima pobuđuje. Tako često dolaze do otkrića da su na neki način blokirali svoju kreativnu energiju, da se zbog nagomilanih strahova, koje nikada nisu revidirali, osjećaju maleno i slabo te da drugima ne dopuštaju zaviriti u svoj unutarnji svijet. Često se ispod te zakočene površine krije veliki potisnuti bijes ili pak golema tuga koju si je osoba, dok je možda bila još dijete, zabranila uopće osjećati. Slobodni pokreti Slobodni plesni pokreti pomažu nam da otkrijemo svoje osobne obrasce neverbalne komunikacije te da potičemo vlastitu kreativnost. Osjećaji koje pri tom otkriju putokaz su im za istraživanje zašto se tako osjećaju te im pomažu da se prisjete kada su se prvi put tako osjećali u životu i na koji način sami i dalje podržavaju taj negativan osjećaj u svojim svakodnevnim aktivnostima i odnosima. Češljanje od korena prema vrhovima Grubo povlačenje vlasi od korena prema vrhovima verovatno je uzrok mehaničkog oštećenja kose, koliko god ona bila zdrava. Takav način češljanja lomi dlaku i slabi folikule, a umesto toga najbolje je krenuti sa češljanjem nekoliko centimetara od vrhova. Nakon što se taj deo rasplete, malo po malo četkom je raspetljavajte, sve dok ne dođete do korena. Češljanje mokre kose Nakon pranja, većina ljudi instinktivno poseže za češljem, što rasteže vlasi kose pune vode. Budući da je mokra kosa znatno osetljivija, tako se i lakše lomi. Ono što treba da uradite to je da je najpre prosušite peškirom, sačekate 15 minuta, a tek onda je očešljate. Raspetljavanje kose četkom Zamršena kosa česta je posledica hemijskih i frizerskih tretmana poput peglanja i farbanja. Dijagnoza je oštećenje kose i suvi vrhovi, a jedino rešenje je raspetljavanje kose češljem sa širokim zupcima, umesto gustom četkom koja će pogoršati oštećenje. Korišćenje prljave četke Poput aplikatora i četkica za šminku, četke i češljeve treba redovno prati. Na njima se prilikom svakog češljanja nakuplja masnoća, koja se potom prenosi na čistu i opranu kosu. Takođe, ako se ne peru, četke postaju idealno mesto za razmnožavanje bakterija. Najbolje ih je prati tako što ćete najpre skloniti dlake, a potom umočiti u toplu vodu, u kojoj ste prethodno sipali malo šampona. Nakon toga ih ostavite na peškiru da se osuše. Naelektrisana kosa Plastične četke i češljevi, kao i oni sa gumenim iglicama, povećavaju verovatnoću stvaranja statičkog elektriciteta. Najbolji izbor je koristiti četke sa prirodnom dlakom ili pak drvenim čekinjama, savetuju frizeri. Bolni mišići su još uvijek u pobuni pretvarajući se da ne čuju mozak koji im zapovijeda da se pokrenu. Mnoštvo glasova uzvikuje jednoglasno odobrenje da pritisneš dugme za odgađanje alarma i da se vratiš u zemlju snova. Ali nisi pitao njihovo mišljenje. Glas koji si odabrao je glas prkosa. Glas koji kaže da postoji razlog zbog kojeg si namjestio taj alarm. Zato se digni, spusti noge na zemlju i ne osvrći se, jer imamo posao koji treba obaviti. Dobrodošao na put uspjeha. Šta je svaki dan, ako ne niz sukoba između pravog puta i lakog puta. Stvar je u tome da ti ideš uzvodno. A kada se odlučiš da okreneš leđa onome što je udobno i sigurno, što bi netko nazvao zdrav razum. To je prvi dan. Od tada će samo biti teže. Zato budi siguran da je to nešto što zaista želiš, jer će lakši put uvijek biti tu, spreman da ti olakša. Sve što je potrebno je da odustaneš. Ali ti to nećeš, zar ne? Svakim korakom dolazi odluka da napraviš još jedan. Na svom si putu, a ovo nije vrijeme da odustaneš. Boriš se s protivnikom kojeg ne možeš da vidiš, ali osjetiš da ti je za petama, da ti diše za vratom. Znaš tko je to? Tvoji strahovi, sumnje i nesigurnosti, spremni kao odred za strijeljanje, spremni da te skinu s neba. Ali nemoj se obeshrabriti. Nije ih lako savladati, ali su daleko od nepobjedivog. Ovo je put uspjeha, velika bitka između tebe i tvog uma, tijela i vraga na tvom ramenu koji ti govori da je sve ovo samo igra. Da je ovo uzaludno trošenje vremena. Da su tvoji protivnici jači od tebe. Nadjačaj glas nesigurnosti zvukom svojih otkucaja srca. Sagori sumnju u sebe vatrom koja gori u tebi. Ne zaboravi za što se boriš i zapamti da je um taj koji tjera na odustajanje. Može da uznemiri i pri najmanjoj greški. Stalno traži slabo mjesto na tvom oklopu, tu jednu malu stvar za koju si se zaboravio pripremiti. Kada si napravio sve što možeš da se spremiš za borbu, onda je vrijeme da izađeš u borbu s neprijateljem. Tek sada se možeš boriti na otvorenom, na neprijateljevom teritoriju. Da možeš baciti malo dalje. Da su za tebe zakoni fizike samo prijedlog. Sreća je posljednja želja onih koji vjeruju da se uspjeh događa slučajno. Znoj je, s druge strane, za one koji znaju da je to izbor. Zato sada odluči, jer sudbina ne čeka nikoga. Kada dođe tvoje vrijeme i tisuće glasova pokuša ti reći da nisi spreman, slušaj taj usamljeni glas koji kaže da si spreman. Da sada sve zavisi o tebi. U doba godine kada se donose sve one odluke koje se čine suviše važnim da bi smo ih sprovodili tamo nekog običnog ponedeljka ili od prvog u mesecu. A možda smo ih previše puta odlagali, pa se Nova godina čini kao poslednja nada za sve one odluke za koje znamo da su dobre za nas i da bi trebalo da se pozabavimo njihovim sprovođenjem, ali ih ostavimo u nekom kutku našeg mozga za… pomenuti ponedeljak, prvi u mesecu, kada otopli, kad zahladni, kad prođu ispiti, kad odem na godišnji… I vreme prolazi jer to je ono što radi vreme , a odluke i dalje čame i čekaju neko bolje vreme da se realizuju. Prema nekim statistikama, članstva u teretanama u januaru u odnosu na druge mesece u godini su daleko brojnija. To znači da ogroman broj ljudi za Novu godinu sebi zacrta cilj da krene sa rekreacijom. Ono što statistike takođe govore jeste da jako veliki broj tih članstava nikada ne bude realizovan. A zašto da vežbam? Budimo iskreni, vežbanje je teško, barem u početku. Tada je potrebno naterati se, prvo na prvi trening, pa na drugi, na šesti. Ko bi se radije znojio na traci za trčanje i radio trbušnjake, ali može da sedi umotan u toplo ćebe, pijucka čaj i gleda omiljenu seriju? S obzirom na to da ipak postoje ljudi koji se iskobeljaju iz tog toplog ćebenceta i obuju patike za trčanje čak i kad napolju nije idilični prolećni dan, govori da tu ipak ima nečeg višeg od želje za zategnutim nogama. Svi vežbači će vam reći da oni sada, kada su to postali, jedva mogu da zamisle svoj život bez vežbanja. Treba ti razlog da počneš da vežbaš? OK, zgodno telo jeste motivacija, ali ipak je malo suviše apstraktna i tako daleka, u naletima malodušnosti nazvaćeš je i površnom… No, evo 10 razloga zbog kojih ćeš još danas da guglaš gde u svojoj blizini imaš dobar fitnes klub i kako se kupuju dobre patike za trčanje! Vežbanje sprečava kognitivno propadanje Činjenica je da sa starenjem, naš mozak više ne funkcioniše podjednako vispreno kao u mladosti. Starenje, a posebno degenerativna oboljenja mozga mogu ozbiljno uticati na odumiranje moždanih ćelija, a dobra vest je da ovaj proces može da se uspori. Vežbanjem i pravilnom ishranom moguće je uticati na sprečavanje razvoja degenerativnih oboljenja mozga poput Alchajmerove bolesti, ali i prevenirati efekte starenja na mozak koji počinju da imaju uticaj posle 45. Vežbanje, posebno u periodu između 25 i 45 godina, povećava otpornost hipokampusa, dela mozga koji je zadužen za pamćenje i učenje. Vežbanje poboljšava pamćenje Brojnim istraživanjima utvrđeno je da kardiovaskularni treninzi mogu da pomognu u stvaranju novih moždanih ćelija, čime se pozitivno utiče na kompletnu moždanu aktivnost. Osim toga, redovno upražnjavanje fizičke aktivnosti utiče na produkciju novih ćelija u već pomenutom hipokampusu. Jedan od razloga zašto su deca toliko živahna i aktivna jeste upravo taj što se njihov hipokampus na ovaj način razvija. Međutim, poboljšanje pamćenja kod redovnih vežbača uočeno je i među odraslima, čiji razvoj je završen. Osim toga, jedno istraživanje je pokazalo da trčanje sprintova utiče na proširenje fonda reči među odraslima. Vežbanje povećava efikasnost Istraživanja su rasvetlila vezu između redovnog vežbanja i produktivnosti. Ona su pokazala da ljudi koji upražnjavaju fizičku aktivnost imaju više energije u toku svojih radnih sati u odnosu na svoje kolege koje ne vežbaju. Iako gust raspored može da se ispostavi kao kočnica za odlazak u teretanu ili na trčanje, investicija u vreme za vežbanje pokazala se višestruko korisnom, posebno ukoliko se upražnjava u toku dana, onda kada je to izvodljivo. Vežbanje podstiče kreativnost Efekat povećane kreativnosti, kako pokazuju studije, traje i do dva sata nakon treninga. Ovo se posebno odnosi na vežbanje napolju, gde umereno izlaganje suncu može dovesti do povećane produkcije vitamina D u organizmu, koji pozivitno utiče na brojne procese u organizmu. Upravo zato se, tokom kreativnog rada, preporučuje pauza koja se sastoji od šetnje, a za one koji su spremni da odu korak dalje odnosno, brže : , ta pauza može da se sastoji od obuvanja patika i odlaska na trčanje. Vežbanje smanjuje anksioznost Sve one hemijske supstance koje naše telo otpušta nakon dobrog treninga utiču na redukciju simptoma anksioznosti. Istraživanja pokazuju da trening koji se sastoji od trčanja ili umerenih do intenzivnih aerobnih vežbi kao što su intervalni treninzi , mogu doprineti većem efektu opuštanja u odnosu na toplu kupku, za koju se dugo smatralo da je nenadmašna kada je u pitanju opuštanje. Vežbanje poboljšava samopouzdanje Redovnim vežbanjem naše telo se menja i samim tim smo zadovoljniji njegovim izgledom, što može da ima direktan uticaj na percepciju sopstvene privlačnosti. Međutim, to nije jedini efekat vežbanja na samopouzdanje. Bez obzira na težinu, pol ili starost, vežbanje može da utiče na percepciju naše sopstvene privlačnosti, tako što znamo da činimo nešto što je dobro za svoje zdravlje, telo, pa i izgled. Na taj način, učvršćujemo partnerstvo i dobre odnose koje imamo sa samima sobom, što je svakako jedna od najznačajnijih veza koje gradimo tokom života. Vežbanjem se otpušta endorfin, koji je zadužen za osećaj sreće i euforije. Istraživanja su pokazala da vežbanje može da ima blagotvoran efekat čak i na ljude sa dijagnostikovanom kliničkom depresijom. Upravo iz tog razloga, mnogi lekari svojim pacijentima, koji pate od depresije ili anksioznosti, preporučuju rekreativno bavljenje nekom vrstom fizičke aktivnosti. U nekim slučajevima, vežbanje može da ima isti efekat kao uzimanje antidepresiva. Za ovakav efekat ne morate da provodite po ceo dan u teretani što nije ni preporučljivo ; vežbanje od 30 minuta nekoliko puta nedeljno može dovesti do značajno poboljšanog raspoloženja. To posebno valja imati na umu kada prođe veselost uzrokovana praznicima i kada budemo primorani da se vratimo u svakodnevnicu koja nam posle praznika može delovati sumorno. Vežbanje smanjuje efekte stresa Izloženost stresu danas je postalo uobičajena pojava, a njegovi efekti na mentalno i fizičko zdravlje mogu biti vrlo ozbiljni. Jedna od najkonstruktivijih strategija za borbu sa stresom, kako na fizičkom, tako i na mentalnom planu je upravo vežbanje. Ono utiče na povećanje koncentracije norepinefrina, hemijske supstance koja može da utiče na reakciju našeg mozga na stres. Vežbanje pomaže u prevazilaženju zavisnosti Dopamin, koji naš mozak otpušta tokom vežbanja, ima vrlo značajnu ulogu u doživljaju zadovoljstva, koje može da uključuje vežbanje, seks, drogu ili hranu. Međutim, vežbanje ima pozitivan efekat na borbu protiv zavisnosti bilo koje vrste. Ono dovodi do željenog lučenja dopamina, ali bez posredovanja destruktivnih supstanci ili ponašanja. Kod lečenja zavisnosti, vežbanje je značajno i zato što pomaže ponovnom uspostavljanju cirkadijalnog ritma, što je vrlo značajan preduslov za prekid začaranog kruga zavisnosti. Vežbanje međusobno motiviše ljude Poznato je da efekat društvenog pritiska ima značajan uticaj na performanse tokom vežbanja na primer, trudićemo se više kada vežbamo u grupi ili sa nekim, nego kada to činimo sami. Istraživanja pokazuju da većina ljudi postiže bolje rezultate na testovima aerobnih sposobnost kada vežbe izvode u paru. Biti deo tima takođe može da bude veliki motivator, a u nekim stucijama je pokazano da utiče i na povišenu toleranciju na bol. Dakle, ipak nas je malo sramota da kukamo pred drugima, a i nije nam baš svejedno kad cela grupa radi nešto za šta mi mislimo da ne možemo, a zapravo nismo valjano ni pokušali. Sada je vreme praznika. Istina je da sarma ne sme da se baca i da kolači stvarno ne treba da stoje zaludni u frižideru. A istina je i da, sada kada znaš ovih 10 razloga a to nisu ni izbliza svi mogući razlozi zašto treba vežbati, redovno i predano , više nemaš izgovore zašto to ne činiš. Stoga što pre ubaci rekreaciju na listu svojih novogodišnjih odluka ako već nije tamo! Izvor: Autor: Ina Poljak Da je tjelovježba važna za fizičko, ali i psihičko stanje organizma, više ne treba posebno isticati. Danas nam je na raspolaganju velik broj raznih metoda za vježbanje, gotovo svako mjesto ima fitness dvoranu, aerobic centar ili nešto slično. Mogi su, ipak, ostali vjerni trčanju, a postoje i oni, malo više skloni istraživanju i novim stvarima, koji su otišli korak dalje, pa tako trče, ali bez tenisica. Zadnje dvije godine aktivniji je za toplih mjeseci kada voli hodati ili potrčati potpuno bos. Uz nekolicinu svojih prijatelja, jednakih entuzijasta kao što je sam, član je UPRI Gelendera — Udruge Pustolovno Rekreativnih Ideja Gelender vrh Sljemena. Trčimo, hodamo, vozimo bicikl, smišljamo razne re kreativne zafrkancije u prirodi. Sudjelujemo i u raznim utrkama, pritom se dobro zabavljamo i većinu vremena provodimo na Sljemenu. Sukladno tome jednom godišnje organiziramo zajednički bosonogi odlazak na Sljeme. Samim time njihov doskok na stopalo postao je potpuno prirodan. Tijekom tog istraživanja naišao sam i na jednog Amerikanca, trkača na duge staze u prirodi, koji je prije desetak godina otišao živjeti i trčati bos sa Tarahumara Indijancima. Tarahumare su poznati po tome da od davnina prevaljuju velike udaljenosti trčeći bosi. O svemu tome izašla je i knjiga pod nazivom şBorn to Runş. U kretanje je puno više uključeno cijelo tijelo, naročito glava i ruke, kao da tražiš neki balans tijela u koraku, bez obzira hodao ili trčao. Doskok je oprezan i mekan. S vremenom se sve više opuštaš jer prestaje razmišljanje o sitnicama koje bi ti mogle raditi probleme. Teško da ćeš bos ići iznad svojih mogućnosti na treningu i time izazvati nekakvu ozljedu. Bose noge drže te na oprezu i ne daju ti da ideš preko svojih granica. Stimulirajući točno određene zone na stopalu moguće je saznati mnogo o stanju pojedinog organa ili dijela tijela, te se mogu postići bitna poboljšanja, pa i kompletni oporavak, potpuno prirodnim putem. Velimir Markulin, kvalificirani terapeut koji se bavi medicinskom masažom i refleksoterapijom kaže da je kretanje u čovjekovoj biti te je ono neophodno i nezaobilazno ukoliko želimo održati svoje zdravlje. Budući se bosonogim trčanjem doskok prilikom kretanja prebacuje na prednji dio stopala pitali smo ga što misli o tome i koliko se bosonogim trčanjem može utjecati na refleksivne zone na stopalima. Dozvoljavamo si da primimo energiju zemlje i time punimo svoje baterije, dok se istovremeno oslobađamo viška potencijala koji nam može stvarati određene probleme i zdravstvene smetnje. Trčanjem stimuliramo zone stopala u mjeri koju bih opisao općim refleksološkim tretmanom, ili kvalitetnom masažom stopala, ali nikako u tolikoj mjeri da bi trčanjem mogli zamijeniti ciljani refleksološki tretman za određene tegobe. Istovremeno treba voditi brigu i o tome da se izbjegne mehaničko ozljeđivanje stopala o odbačene predmete koji se možda kriju u toj travi. Prilikom hodanja, pak, postoji opasnost jedino ako ste se odlučili za pogrešnu obuću, ili ako ste odabrali krivi tempo. Barefoot tenisice — to im je službeni naziv, postoje već kod svih najvećih proizvođača sportske obuće, čak angažiraju trkače da im dizajniraju tenisice. Ima i dobrih tenisica u kojima se stvarno osjećate kao bosi. Osim tenisica počele su se proizvoditi i sandale za trčanje, baš onakve kakve su nosili i nose Indijanci. Udah u položaju i sa izdahom iskoračimo desnom nogom napred, smeštajući stopalo izmeu dlanova. Zatim spuštamo lagano levo koleno do poda, a prednja strana levog stopala okrenuta je ka podu. Pažljivo klizimo levom nogom unazad i pratimo istezanje mišića duž leve noge i desne butine. Sa udahom lagano podižemo gornji deo tela. Spojimo dlanove iznad glave naglasimo kažiprste , ispravimolaktove. Sa izdahom blago i pažljivo izvijamo kičmeni stub unazad pratimo telo i izvijamo se samo do granica prijatnosti. Pogled je usmeren ka plafonu ili ka prstima ruku. Zadržimo se u položaju koliko telo dozvoljava. Dišemo i osvestimo dešavanja u telu. Udah u položaju i sa izdahom vraćamo dlanove pored desnog stopala. Zatim odvojimo levo koleno od poda i vratimo desno stopalo nazad do levog stopala ponovo smo u položaju planine. Ponovimo asanu sa levom nogom. Prilikom ulaska u ovaj položaj poštujte svoje granice i dozvolite telu da se postepeno navikne na istezanje. Ova asana ne preporučuje se kod visokogkrvnog pritiska i povreda kičmenog stuba. Duh i telo: Anjaneyasana je vrlo korisna asana koja pokreće celo telo. U ovom položaju oslobađamo se tenzije u kukovima, dok se mišići nogu prijatno istežu posebno unutrašnja strana butina. Pokreće sitne mišiće i ligamente oko kolena i zglobova. Blagim izvijanjem u položaju istežemo kičmeni stub od korena do vrata i postižemo stabilnost i balans. Redovnim praktikovanjem ova asana poboljšava držanje i fleksibilnost tela, zdravlje zglobova, kolena, ruku i ramena. Ovaj položaj stimuliše rad reproduktivnih organa i poboljšava varenje. Pomaže nam da održimo bolji fokus, kontakt sa svojim telom i probudimo unutrašnje zadovoljstvo. Strijela se odapinje s dušom Kako je sportsko streličarstvo namijenjeno svim generacijama, može biti odličan trening za zabavu i druženje cijele obitelji. U toplijem razdoblju godine rukovanje lukom i strijelom prakticira se u prirodi, a tijekom hladnijeg vremena u sportskim dvoranama. Zove se kiudo i potječe iz Japana. U zen streličarstvu prvo ćete trenirati kako pravilno pogoditi metu, a potom ćete naučiti da tehnika nije važna, nego da strijelu morate odapeti s dušom, kao da je svaki put prva u nizu. Psihički, fizički i duhovni razvoj U kiudu, kako kažu kiudo streličari, neuspjeh ne smije razočarati, nego predstavlja priliku za rast, niti se smije stati i uživati u uspjehu jer je, za razliku od klasičnog streličarstva, naglasak stavljen na meditativnu i duhovnu komponentu, gdje uspjeh nije važan, nego je cilj postići mirnoću duha. Sukladno tomu, temeljno je pravilo kiuda da se može poboljšati svaki pogodak, čak i onaj koji s tehničke strane izgleda savršeno, jer duh ima neograničene mogućnosti poboljšavanja. Stoga, trening kiuda nema kraja, to je vježbanje psihičkog, fizičkog i duhovnog razvoja, što se primjećuje već nakon nekoliko treninga. Tolerancija, strpljenje, uvažavanje, preciznost, skromnost i koncentracija samo su neke od dobrobiti koje ćete osjetiti. Više na Rafinisane namirnice bi trebalo zameniti integralnim zrnima, voćem i povrćem. Vlakna, naročito pektin iz voća i alginati iz algi, pomažu eliminisanju suvišnog holesterola iz tela. Mnogo ljudi danas ima problema sa povišenim holesterolom. I pitaju se kako da te probleme reše. Kao i kod drugih hroničnih problema, rešenje ne dolazi preko noći. Jer, ni zdravstveni problem nije nastao odjednom. Voće i sokove poželjno je konzumirati, ali češće sveže voće nego sok, radi biljnih vlakana. Prednost treba dati i proizvodima od celog zrna i proizvodima od raznog zrnevlja integralni hleb, ovsene pahuljice, cerealije za doručak, testenine od integralnog brašna. Ribu bi trebalo konzumirati najmanje 2 puta nedeljno, tj. Šta izbegavati Mnogi ljudi zamenjuju namirnice bogate holesterolom onim veštačkim, tipa margarina, majoneza, kremova, itd. Ali, ne postoje dokazi da ove namirnice sprečavaju srčane probleme. Pored toga, one sadrže razne dodatke koji mogu da stvore predispoziciju za pojavu raka. Namirnice koje sadrže rafinisani šećer vode nezdravom nagomilavanju masti u jetri i tkivima. One smanjuju i nivo zdravih HDL tzv. Mnogi lekovi, uključujući steroide i kontraceptivna sredstva, mogu da povećaju holesterol i trigliceride i da unište hranljive sastojke potrebne za održavanje normalnih nivoa. Suvišne količine proteina i kuvane hrane takođe mogu da unište hranljive sastojke koji kontrolišu holesterol. Opšta strategija Lekove za smanjenje holesterola bi trebalo izbegavati izuzetak su drastična povećanja holesterola , jer neki od njih mogu biti toksični za jetru, a neki imaju i kancerogena svojstva. I male količine polinezasićenih masnih kiselina koje se nalaze u hladno ceđenim nerafinisanim uljima mogu da snize masnoće. Izgleda da vežbanje i kretanje pomažu povećanju HDL i smanjenju LDL, iako može da prođe i po nekoliko meseci pre nego sto dođe do vidljivih promena. Dodaci koji su značajni za kontrolu holesterola i koji drže nivo masnoća pod kontrolom su: đumbir, beli luk i gljiva šitake, koji smanjuju holesterol i trigliceride koje proizvodi jetra. Osim toga, beli luk i razređuje krv, umanjujući tako šanse da nastanu opasni krvni ugrušci. Novo istraživanje otkriva da je moguće naučiti organizam da želi zdravu hranu. Prema novom istraživanju američkih naučnika, objavljenom u časopisu Ishrana i dijabetes Nutrition and Diabetes konzumiranje zdrave hrane može da promeni način na koji organizam reaguje na visokokaloričnu hranu. Svakom ispitaniku je merena aktivnost mozga kada bi gledali fotografije različitih vrsta hrane. Ispitanici u eksperimentalnoj grupi bili su na dijeti, unos kalorija bio im je smanjen za 500-1000 dnevno i držali su se ishrane bogate biljnim vlaknima i proteinima, kako bi sprečili glad i žudnju za hranom. Dobijali su ograničene porcije hrane i jednom nedeljno učestvovali u radu grupe za podršku. Nakon šest meseci, ispitanici iz ove grupe u proseku su izgubili 7kg, dok su oni u kontrolnoj grupi smršali u proseku 2kg. Interesantno je bilo kako su mozgovi ispitanika iz eksperimentalne grupe menjali reakciju na hranu. Analiza snimaka pokazala je manju aktivnost u oblasti mozga koja je u vezi sa sistemom za nagrađivanje kada je ispitanicima bila pokazana slika visokokalorične ili masne hrane; sa druge strane, zabeležena je i povećana aktivnost u istoj oblasti mozga kada bi im bila pokazana zdrava hrana. To je bilo u suprotnosti sa početnim rezultatima. Mozgovi ispitanika u kontrolnoj grupi ponašali su se isto kao na početku — kod njih je bila povećana aktivnost u centru za nagrađivanje kada bi im bila pokazana slika nezdrave hrane. Dakle, ako se svesno opredilimo za nkei program zdrave ishrane i držimo se toga duže vreme, i naša želja za hranom će se promeniti — umesto nezdrave, biće nam prirodno i normalno da jedemo zdravu hranu. Ako vaše telo još uvek čuva svoju mudrost, ili njen najveći deo, zašto ono ne može da mnoge namirnice koje kupujete, prepozna kao loš izbor za vas? Glavni deo toga leži na našoj permanentnoj intoksikaciji, ali ništa manji nije i značaj i nedostatak informacija o zamkama upotrebe riskantnih namirnica…Tajna je u dodacima Postoji veoma logičan razlog. Proizvođači hrane su daleko dogurali u veštini da obmanu naš prirodni osećaj. Klonili biste se namirnica prženih u dubokom ulju npr. Morali biste da se silom naterate da pojedete hleb iz samousluge jer bi vam mirisao na kvasac i kiselinu. Okanili biste se keksa i kolačića, posebno sa šećernom glazurom bez koje su potpuno bezukusni. Dodaje se sve više jakog, uglavnom industrijskog veštačkog ukusa. Poznata vam je verovatno priča o mono natrijum glutaminatu. Proizvođači se ne zaustavljaju dok ne ostvare profit. Posledica je da možda jedete trulu, plesnjivu hranu, a da to ne znate.



Wade Davis: Cultures at the far edge of the world
Takve ideje su sušta suprotnost idejama Mo Cua, koji je zastupao načelo sveobuhvatne ljubavi. Sve okolnosti u sadašnjem životu, kako na materijalnom, tako i na psihološkom nivou ne pojavljuju se nasumično, već samo predstavljaju odraz svih evolutivnih namera, s jedne i neminovnosti Duše s druge strane. Sam svet je u svom ritmu kucao i prenosio ljudske misli, sećanja i osećanja i tako ih vezivao u živu i jasnu sliku i pesmu. Iseljavanje iz jugoistočne Srbije je veće nego sa Kosmeta! Saturn konjukcija Juni čvor je ekstremno ograničavajući aspekt. Otuda je za nas najbolje da jednostavno pokušamo da izvršimo ono što znamo da treba da izvršimo, ne hajući da li ćemo pri tom uspeti ili omašiti. Neću takođe uzeti ovu doktrinu u smislu da ona zagovara da je oduzimanje života uvek rđavo, pošto bi to značilo prihvatanje apsolutnog pacifizma, a zna se da je mnogo onih koji podržavaju svetost ljudskog života a ipak smatraju da možemo da ubijemo u samoodbrani. Sve ovo je propraćeno velikim brojem zanimljivih primera. Jedan od njih,isključivost u standardizaciji književnog jezika zasnovanog na užičko-hercegovačkom dijalektu,kojim zaista! U medicini, takođe, šarenica može ukazati na mnoge bolesti.

[Larin Chat (larinchat) on Pinterest|Seksiadresar|Sex karlovac]








Post je objavljen 23.01.2019. u 14:50 sati.