Marketing
Postinjske kobasice su super
Nakon izuzetno ranog ručka uputili smo se na Krk vidjeti splitske prijatelje, ja sam im između ostalog i vjenčani kum. I oni uglavnom vikendima bježe na selo, oni imaju dolje svoje Postinje, to je izgleda jedini način sačuvati živce u ovo vrijeme kad barabe vladaju i zagađuju na sve moguće načine tuđe živote. Najprije nas zatiče tužna vijest, nema njihove trinaestogodišnje kujice, napustila ih za Božić. Teški su to gubici, ljude otkako su dobrano sustavno zagovnili sve manje žalimo, psi ostaju svoji. Časte nas naravno svime domaćim, i pijuckam nakon dugog vremena pravi jeger. Dogovaramo se da ćemo u Postinjama prvi probati i jeger što oni sami rade, vele da im pelin izvrsno uspijeva. Ja sam prvi dragovoljac za možebitno trovanje, za tolike vrste trava i njihovo prepoznavanje nitko nije ekspert. Saznajemo za nove vlasnike nekih krčkih zgrada, tamo je kao i drugdje u ovoj državi, tko ima i dalje se širi, pada mi na pamet ono što me jučer ujutro pogodilo, najbolji stručnjaci iz povijesti umjetnosti su na dnu društvene ljestvice, bez posla, ostaje nam samo manje se s njima družiti, previše se ogorčenja tu skupilo.
Danas smo isto isplanirali put, gutamo zadnje neradne sate, ali vjerojatno ništa od toga, ritam slobode nije više jednostavno zadržati.
p.s.
Jučerašnju gastronomiju nisam spominjao, pa nek barem ide u naslov :D
Post je objavljen 11.01.2019. u 11:22 sati.