Marketing
Odgajanjem ka slobodi - Pronađite djevojku
Almanah 35-36
Click here: Odgajanjem ka slobodi
Za filozofsko razumijevanje istorijskog razvitka to je, naročito, od velikog značaja. Ljiljana Jojić, Zagreb: Školska knjiga, 2015.
Nakon odmora se odvija predmetna nastava, danas prvi razred ima ručni rad i njemački jezik. Suštinski, doživljaj straha, nije mnogo izmenjen. Pogled na rad koji su ostvarili dotadašnji moralisti, »čiji je broj legija«, izgleda mu da je osnov neodložne nužnosti: obraditi jedanput čistu moralnu filozofiju, pod čim Kant shvata takvu moralnu filozofiju koja je potpuno očišćena od svega što bi bilo samo esnpiričko i pripada antropologiji. Lečenje se svodi na procese samospoznavanja, sazrevanja ličnosti i sticanja uvida.
Kantovo i Hegelovo etičko učenje - Hegelova dijalektika teorija i metoda ima zapravo tri strane: apstraktno-razumsku, negativno-umsku i pozitivno-umsku spekulativnu.
U raspravi se prikazuje važnost odgoja i problem njegova zanemarivanja u postojećoj odgojno-obrazovnoj politici, odgojnim znanostima i školstvu. Izlažu se naravnopravni i međunarodnopravni razlozi prema kojima su nositelji odgoja roditelji, a supsidijarno škola i sami gojenci, koji svakim danom postaju sve odgovorniji za svoj odgoj. Donosi se četrdesetak određenja odgoja od Platona do suvremenih teoretičara kao i opće shvaćanje klasičnih pojmova paideía i educatio, kao i današnjih odgoj, Erziehung, education i éducation. Utvrđuje se da je odgoj u Hrvatskoj institucijsko siroče jer u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti nema matični odbor ni resor. Predlažu se odlučni koraci zaokretnoga odnosa prema odgoju. O čemu je riječ? Harding, Anthology in Educology, Dubuque, Iowa: Brown, 1951. No, time se odgoj izjednačuje s učenjem, a svako učenje nije odgajanje. Učenje je duhovni psihološki postupak, vrijednosno neutralan, a odgoj to nije i ne može biti. Valja ga tumačiti i pojmiti iz teorije spoznaje epistemologije i teorije vrjednota aksiologije , a ne samo iz teorija učenja didaktike. Iako je u podnaslovu knjige iz 1999. Je li slučajno što je tu knjigu objavio Institut za društvena istraživanja, koji je presudno utjecao na Cjelovitu uputničnu reformu? Sve je usmjereno na osposobljavanje za uspješno snalaženje u životnom okruženju, tj. Međutim, performativnost nije dostatna, njezina je logika tehnološka; ona nas ne oprema pravilima za suđenje o istini, dobroti i ljepoti. Formalan izgon odgoj je doživio u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije 2014. Zanemaruje odgojne, vrijednosne sastavnice života, a previše ističe spoznajne i osposobljavajuće. Kako bi taj pothvat uopće mogao zadobiti potporu Nacionalnoga vijeća za odgoj i obrazovanje i vijeća roditelja? A Ustavni je sud u utvrdio da se ni jedan uputnik ne može donijeti bez njihova mišljenja. Starogrčki je umnik Platon Atenjanin 428. To su shvaćanje potvrdili svi idući grčki i rimski promišljatelji ljudskoga duha i zakonodavci kroz stoljeća, počevši od pravil: Educatio et disciplina mores faciunt Seneka Mlađi, 4. Takvo je shvaćanje u temeljima europske uljudbe i identiteta. Ono je dio samosvojnosti Staroga kontinenta, njegov prinos općemu čovječanstvu i čovječnosti. Ono je i jedna od vrijedećih europskih vrjednota. Grčki pojam za odgoj ističe vodstvo paid ó s agMg ó s, djetetov voditelj , a njemački Erziehung nastao je od glagola ziehen: vući, pritegnuti, izvlačiti, povlačiti. Taj prizvuk čuva i latinski dkcM, dkcere a po latinskom romanski jezici i engleski. Naime, dkcere znači: izvesti narod iz Egipta , izvući mač iz toka, vojsku u bojni red , pustiti tovara na pašu, vodu iz stijene , tjerati mladice, izdanke , rađati plod. To je metoda razgovora, dijaloga. Ona se prerađena danas nalazi u mnogim pojavama društvenoga života, pa i u odgoju i u nastavi. Nije li u samom tom izrazu označen i dvočlani ili dvopolan odnos, onoga koji izvlači i onoga iz kojega se izvlače snage, ili u kojemu se odjelovljuje mogućnost? Odgoj je potreban jer čovjek nije odgojen, nego je u mogućnosti biti odgojen. Obukom se nastoji vojnike naučiti nagonskim pokretima u borbi i obrani. Dresuru je postizanje silom izvana nametnuta cilja i primjenjuje se na životinjama. Dresirati znači stvarati takve sjetilne pobude, poglavito u vezi s prehranom ili zaštitom, da u njemu nastaju pokreti odgovora, uvjetovane kretnje kojima životinja ide prema određenom mjestu ili postupa kako se od nje traži. Sva odgojna nastojanja idu za tim da što brže i pravilnije postane samostalna i potpuna osoba, nositelj odgovornosti u osobnom i društvenom životu. Prvotno se tiče fizičkoga života i znači isto što i hraniti, njegovati, podizati čovjeka. Ako se odnosi na biljke, onda se gojiti pretvara u gajiti cvijeće, biljke, odatle gaj. U tvorbi glagola predmetak od- može imati tri značenja, a odgojiti pripada u skupinu takvih glagola gdje od- znači da je obavljena potpuna radnja osnovnoga glagola gojiti. Hrvatska klasična i srednjoeuropska tradicija Poimanje institucijskoga odgoja u Hrvatskoj pripada baštini srednjoeuropskoga kulturnoga kruga koja se razvijala pod prevladavajućim utjecajem pedagogijske teorije njemačkoga govornoga područja. Gojenac Zögling povijesni je naziv za dijete i pripadnika mladeži obuhvaćeno odgojem. Prema njemačkom filozofu Immanuelu Kantu 1724. Sveti Ivan Zlatousti 349. Niz umova čovječanstva nastojao je osmisliti i produbiti određenje, svrhu i metode odgoja. U hrvatskoj predaji, od prvoga domaćega udžbenika pedagogije i didaktike Stjepan Novotný, Gojitba i obća učba, 1867. Cjelovita uputnična reforma križanac je iz uvoza, inozemni namet koji ne poštuje hrvatsku predaju i u cijelosti je odbacuje. Pri određivanju zadataka odgojni su zadatci uopćeni u obliku općenitih fraza, a obrazovni su zadatci mnogo konkretniji. U službenim dokumentima, koji se odnose na odgojno-obrazovni proces programi, priručnici , mnogo su brojniji obrazovni zadatci. Nastavnici su u svom praktičnom radu gotovo isključivo orijentirani na ostvarivanje obrazovnih zadataka, a odgojne probleme doživljavaju kao incidentnu situaciju. Pri izboru sadržaja i aktivnosti prednost imaju obrazovni sadržaji. To je vidljivo i po područjima i predmetima zastupljenim u školama. Većinom su to obrazovni predmeti tzv. Metodski pristup se temelji na ostvarivanju obrazovnih postignuća, a odgojni se učinak podrazumijeva kao usputni proizvod. Nastavnik je više ili manje osposobljen da nauči učenika čitati, pisati, računati, da mu određene spoznaje prirodnih i društvenih znanosti učini dostupnima, ali nije osposobljen za pomoć učeniku s poremećajima u razvoju osobnosti, da mijenja nepovoljne socijalne odnose u učeničkom kolektivu ili pomaže djetetu u konfliktnim situacijama u obitelji. Odgojno-obrazovna ekologija koncipirana je prema potrebama obrazovanja, a ne odgoja. Školski su prostori uređeni i opremljeni za potrebe pojedinih predmeta i obrazovnih programa, u kojima djeca često nemaju ni svoje stalno mjesto, a kamoli prostore za druženje s djecom i odraslima, gdje bi se ugodno osjećala. Valorizacija se gotovo isključivo odnosi na obrazovna postignuća učenika. Najčešće se vrjednuju znanja, a nešto manje sposobnosti. Za nepostizanje očekivanih obrazovnih postignuća često slijede i vrlo rigorozne sankcije za učenika katkad i za nastavnika. U znanstvenoj monografiji Odgoj u školi ur. Siniša Opić, Vesna Bilić i Marko Jurčić, Zagreb: Učiteljski fakultet, 2015. Roditeljska poglavita uloga Dijete treba pomoć odraslih u ostvarenju puna očovječenja počovječivanja, hominizacije i u uljuđivanju humanizaciji , treba pomoć da bi ispravnom savješću moglo prosuđivati vrjednote i odlučiti se za njih, prihvatiti ih osobnom odlukom i prionuti uz njih. Ta se pomoć ustaljeno naziva odgojem. Roditelji su prvi i glavni odgojitelji vlastite djece i na tom području imaju temeljno pravo: odgojitelji su zato što su roditelji. Svoje odgojno poslanje oni dijele s drugim osobama i ustanovama, ali to se uvijek mora događati pravilnom primjenom načela supsidijarnosti rasporedbe odgovornosti svatko prema svomu stupnju i ulozi. Roditelji nisu moćni sami zadovoljiti sve zahtjeve cijeloga odgojnoga postupka, posebice kada je riječ o obrazovanju i širokom području uključivanja u društvo. A ima i roditelja čija odgojna uloga zakaže zbog nedjelovanja, tromosti, neznanja, neiskustva ili neprikladnosti. No, tim ne prestaje njihovo roditeljsko pravo. Namjesto da im se djeca oduzmu i da drugi odlučuju o njihovu odgoju i obrazovanju — zajednica, društvo i država trebaju takvim roditeljima pomoći savjetom, potporom i praćenjem da se vrate svojim obvezama. Oduzimanje roditeljske skrbi stroga je sudska procedura koju odgojno-obrazovna vlast nema pravo provoditi po kratkom postupku, kao što je učinila 2012. Zdravstvenoga odgoja, a zapravo ideologije. Za poteškoće s kojima se roditelji susreću u svojem djelokrugu, postoji pravo i obveza pružanja pomoći roditeljima, a ta je sloboda i dužnost ograničena prevladavajućim roditeljskim pravom. Supsidijarnost tako dopunjava očinsku i majčinsku ljubav potvrđujući im temeljni značaj , jer u odgojnom postupku svaki drugi sudionik može samo djelovati u ime roditelja i s njihovim pristankom i, u stanovitoj mjeri, po njihovoj ovlasti. To je ustaljeno u ustavnopravnom poretku i međunarodnom pravu. Budući da je odgoj odgovornost koju roditelji ne mogu zaboraviti, zanemariti ili u potpunosti prenijeti nekomu drugomu, ako i kada to učine ili pokušaju učiniti, dječji vrtić i škola trebaju predvidjeti i osigurati mehanizme pomoći i potpore takvim roditeljima da se ponovo prihvate svoje roditeljske odgojiteljske uloge. I taj je problem utvrđen, čak u samom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa u ožujku 2011. Satovi razredne zajednici bili bi korisniji kao pojedinačni razgovori, u četiri oka, o problemima, jer bi učenik bio znatno otvoreniji, a razrednik imao prigodu upoznati njegove probleme ili samu osobu. Roditeljska vijeća, koja bi trebala biti pomoć školi u njezinu služenju odgoju i naobrazbi, nerijetko su golo ruglo. Njihovi članovi mahom nisu osposobljeni naučeni, poučeni, potaknuti obavljati zakonom određene zadaće vijeća roditelja. Naprotiv, prečesto djeluju kao biračka tijela za mandate fotelje ravnatelja pa potvrđuju dojam kako je sve režirano, jer ne postoji sustav nadzora niti ravnatelji ikomu odgovaraju za djelovanje odgojno-obrazovnoga postupka. Škole i učenički domovi tako otklizavaju u poprišta privatnih interesa. Rad škola s roditeljima vlastitih učenika, a ne samo s tim učenicima, pokazuje se nužnim u izradnji i promicanju mnogih ustavnih vrjednota. Zašto je institucijski odgoj važan i potreban? Škola postiže svoju svrhu oblikovanjem zrele osobnosti kroz ljudski, duhovni i umni odgoj. Kao ustanova koja pripada zajedničkoj baštini čovječanstva, pozvana je neumorno izgrađivati umne mogućnosti, razvijati sposobnost pravilna rasuđivanja, uvoditi u kulturnu baštinu primljenu od prošlih naraštaja, promicati smisao za vrjednote, pripremati za životno zvanje, uspostavljati prijateljski odnos među učenicima različnih nadarenosti i društvena položaja te stvarati sklonost boljemu međusobnomu razumijevanju. Zbog svega toga škola ne može postati isključivo obrazovna ustanova, nego mora ostati i odgojna ustanova. Ne može samo informirati one koji je pohađaju, nego ih mora i formirati. Odgojna uloga njezina je prva i osnovna zadaća. Škola se ne može odreći težnje da njezini učenici postanu zreli, potpuni, cjeloviti u poželjnim svojstvima i dobrim odlikama. A to se ne postiže obrazovanošću, nego odgojenošću. Škola je mjesto odgoja. Odgojna granica i bojišnica. U središtu školskoga pothvata jest i mora ostati oblikovanje svijesti polaznika o istini, dobru i ljepoti te njihovo slobodno prianjanje uz njih. Atenjaninov učenik, drugi veliki antički mudroslovac Aristotel Stagiranin 384. Suzdržavanje od odgoja rezultira njegovim napuštanjem, a to znači gubitkom vrjednota i ideala, unutarnje patnje, samoću, sebeljubivu zatvorenost, povođenje za nekom skupinom, strah od budućnosti, a može dovesti i do neobuzdane uporabe slobode. Mladež traži istinu, dobrotu i ljepotu, ali postoji opasnost da se izgubi u lažnim poimanjima sreće i slobode. Neodgajanjem joj se ne čini uslugu, nego zlo. U središtu je odgoja doživljavanje vrjednota, a u središtu naobrazbe njihovo razumijevanje. Stoga puka naobrazba ne siti dušu. Na žalost, može se reći da je danas iz obrazovanja nerijetko prognano i znanje, ako učenik bezobzirno teži ocjeni koja jamči uspjeh, a uspjeh moć u životu. To postaje naopaki slijed životnih vrjednota, namjesto da se uči radom i marljivošću, a ne samo shvaćanjem. Time se previše ističu znanje i naobrazba, a zapostavlja odgoj. Promiče se japajakanje, osobna korist, lagodan život, uživanje i iživljavanje, a obezvrjeđuju vrjednote solidarnosti, pravednosti, poštenja, marljivosti, dobronamjernosti, uljudnosti, upornosti, urednosti, strpljivosti, samokritičnosti, miroljubivosti. Nasuprot tomu ističu se prolazne i kratkotrajne želje, koje na kraju uzrokuju dosadu i neuspjeh. Sve to kao žalosnu posljedicu ima porast težnje da se obezvrijedi vrjednota samoga života traženjem utjehe u prekršajima, drogi i alkoholu, što se za neke pretvara u uvriježen običaj potkraj tjedna. Nakon raznovrsnih pustošenja Hrvatskoj je potrebna temeljita odgojna preobrazba, to jest odgajanje mladeži za kulturu ponašanja, obiteljski i društveni život. O sustavnosti i učinkovitosti toga ovisi gospodarski, društveni i kulturni napredak nacije. Razvijanje pozitivnih ljudskih osobina u djece naziva se odgojem za ljudsku zrelost. Ono teži otkrivanju i poticanju pozitivnih osobnih svojstava kao što su dobrota srca, vjernost, iskrenost, uravnoteženost, odgovornost, društvenost. Vedrina i postojanost, otvorenost prema svemu što je pozitivno ljudsko, osjetljivost za probleme suvremenika kao i sloboda od prepuštanja porocima, od suobličenja i izjednačenja sa zlom i pokvarenošću ne pripadaju ropotarnici povijesti, nego su snažan izazov i odgojni cilj svakomu suvremenom odgojitelju. A o tom u 55 isprava Cjelovite uputnične reforme na — nema spomena. Još kao posve suvremene odjekuju riječi iz 1929. Ako postoji sustav odgoja, kojemu resoru pripada? Prema tom određenju u razdoblju dječjega vrtića nema obrazovanja, a u razdoblju osnovne i srednje škole nema odgoja. Odgoj se nalazio u nazivu Zavoda za unaprjeđivanje odgoja i obrazovanja 1986. Čini se da su hrvatski zakonopisci ili nedomišljeno preuzimali strani pojam edukacije, pa ga nisu razradili ni proveli, ili su im nalogodavci razmišljali ili skicirali na engleskom, pa su onda na hrvatskom ostvarili šarolikost izraza, zaboravivši u svakom navesti razdvojbu značenja između četiri različita prijevoda riječi education. Dakle, očito je da engleska riječ više ne znači isto što i latinska imenica od koje je nastala. No, nije uvijek tako bilo. Potpuno sadašnje značenje riječi na engleskom opisano je u Websterovu rječniku v. Odgoj djeteta, upućivanje, napućivanje ili podučavanje; oblikovanje ponašanja. Education obuhvaća čitav niz poduke i stege kojima se kani prosvijetliti shvaćanje, ispraviti ćud, oblikovati držanje i navike mladeži te ih pripremiti za korisnost na njihovim budućim postajama. Engleski education dolazi od latinske imenice , koja znači odgajanje, odgoj, othranjivanje djece i životinja. Edukacija je temeljni uvjet postojanja i opstanka ljudske zajednice. Na individualnoj razini obuhvaća proces stjecanja znanja, umijeća i navika, razvijanje tjelesnih, intelektualnih, moralnih, estetskih i radnih sposobnosti i dr. Neki psiholozi određuju je kao širi rodni pojam za odgoj i obrazovanje. U poluslužbenom prijevodu na engleski iz 2010. A riječju educational prevode se dva pridjeva: odgojni i obrazovni. Prema Riznici francuskoga jezika, objavljenoj na mreži 2004. Hrvatskoj znanstvenoj zajednici značenje francuske riječi éducation približeno je još 1989. Neodređen zakonom Narodne novine, br. Dapače, te pojmove uopće ne rabi samostalno, nego uvijek u svezi s obrazovanjem. I to vodi rastakanju pojma odgoja, gubitku njegova određenja i — njegovu ukidanju. To je toliko proizvoljno da se pretvara ne samo u komediju situacije, nego u kazalište apsurda. Razrednik se može ponašati potpuno samovoljno i subjektivno. Opravdavanje golemoga broja neosnovanih izostanaka s nastave ruši ugled i roditelja i liječnika koji u tom sudjeluju, jer učeniku pruža potpuno pogrješnu sliku društvenih uloga i odgovornosti kojima će to dijete i samo uskoro postati nositeljem. A s takvim pristupom može postati nositeljem samo neodgovornosti. Izbačen iz enciklopedija i leksikona Primjerice, Enciklopedija likovnih umjetnosti 1—4, Zagreb, 1959. Isto tako, Filozofijski rječnik u redakciji Vladimira Filipovića Zagreb: Matica hrvatska, 11965. Šumarska enciklopedija prvo izdanje, 1—2, Zagreb: Zagreb: Leksikografski zavod, 1959. Pomorska enciklopedija prvo izdanje, 1—9, Zagreb: Leksikografski zavod, 1954. Poljoprivredna enciklopedija 1—3, Zagreb: Leksikografski zavod, 1967. Muzička enciklopedija drugo izdanje, 1—3, Zagreb: Zagreb: Leksikografski zavod, 1971. Enciklopedija fizičke kulture 1—2, Zagreb: Leksikografski zavod, 1975. Medicinska enciklopedija drugo izdanje, 1—8, Zagreb: Leksikografski zavod, 1967. Filmska enciklopedija 1—2, Zagreb: Leksikografski zavod, 1986. Religijsko-pedagoško katehetski leksikon Zagreb: Katehetski salezijanski centar, 1991. Medicinski leksikon Zagreb: Leksikografski zavod, 1992. Teološki rječnik Karla Rahnera i Herberta Vorgrimlera Đakovo: UPT, 11992. Tehnička enciklopedija 1—13, Zagreb: Zagreb: Leksikografski zavod, 1963. Statistički rječnik Vladimira Kolesarića i Borisa Petz. Jastrebarsko: Slap, 11999 i 22003. Politološki rječnik urednika Dietera Nohlena Osijek: Pan Liber, 2001. Opći religijski leksikon Zagreb: Leksikografski zavod, 2002. Psihologijski rječnik urednik Borisa Petza Jastrebarsko: Slap, 22005. Opći pravni rječnik Marte Vidaković Mukić Zagreb: Narodne novine, 2006. Pravni leksikon Zagreb: Leksikografski zavod, 2007. Tehnički leksikon Zagreb: Leksikografski zavod, 2007. Rječnik sociologije Nicholasa Abercrombija, Stephena Hilla i Bryana Stanleya Turnera Zagreb: Jesenski i Turk, 2008. Dakle, odgoj više ne pripada ni u temeljne čovjekoslovne pojmove! No, to nije sve! Specifične poteškoće učenja posebna su grana 5. Školska psihologija i psihologija obrazovanja posebna su grana 5. Kineziološka edukacija posebna je grana 4. Metodika nastavnih predmeta posebna je grana 5. Filozofija odgoja posebna je grana 6. Religiozna pedagogija i katehetika posebna su grana 6. Glazbena pedagogija posebna je grana 7. Likovna pedagogija posebna je grana 7. Konačno, obrazovne znanosti posebno su polje 8. Odgoj i obrazovanje predmet su istraživanja čak četiriju znanstvenih područja, 11 znanstvenih polja i 27 znanstvenih grana! Centripetalne sile su prevladale i sve više odvlače odgoj od osi. To rascjepkavanje slabi zajedničku snagu svih načelnih i provedbenih napora da se odgoj i obrazovanje oblikuju smisleno, dosljedno i učinkovito. U pripremi Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama, Nacionalno vijeće za znanost na čelu s Krešimirom Pavelićem 8. Međutim, , u tadašnjem i još uvijek vrijedećem šestom izdanju iz 2002. To znači da Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama do danas zapravo nije usklađen s međunarodnom standardnom sustavbom znanosti. Nacionalno vijeće za znanost i njegov pravni sljednik do danas nisu prihvatili ni proveli ni , koju je Organizacija za međunarodnu suradnju i razvoj OECD prihvatila i objavila 26. Dakle, jedno jedino područje, jedno jedino polje i ukupno sedam grana. Psihologija, edukacijska rehabilitacija, logopedija i socijalne djelatnosti za poslove iz djelokruga psihologije, edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, logopedije, demografije i socijalnih djelatnosti , XXI. I time se nastavlja rascjepkavanje odgoja. Zaključak Obrazovanje je dio odgoja, a ne obrnuto. Stoga već od djetinjstva treba promicati i uređivati dobre sklonosti, a ispravljati neuredne; prosvjetljivati razum i jačati volju. Nečovječno je puštati da odgajanik ostari u mani. Mijesi vosak dok je vruć. Usmjeruj biljku dok je mlada. Zanemarivanje institucijskoga odgoja nije u interesu djece, roditelja ni društva. Rascjepkavanje odgoja kao predmeta bavljenja čak 27 znanstvenih grana, 11 polja i četiriju područja besmisleno je i narušava vjerodostojnost odgojnih znanosti, a nije usklađeno ni s međunarodnim standardnim sustavbama znanosti. Država mora utvrditi strategiju odgoja i početi je provoditi. Potrebno je posvijestiti i odjelotvoriti kako je odgojno-obrazovnomu sustavu sržno odgajanje, a ne samo prenošenje znanja. Za odgoj u ustanovi ne može biti zadužen isključivo onaj tko je radnom mjestu pedagoga, nego je to zadaća svakoga učitelja. Učitelj je ponajprije onaj od koga se uči, komu se duguje neke životne spoznaje, a ne samo predavač svoje nastavne jedinice. Stručni su suradnici u školi pozvani na predaniji rad s većim izazovima i poteškoćama učenika i njihovih obitelji, ali njihovo postojanje ne oslobađa od supsidijarnosti prava i obveze da se u pomoć priteče na prvoj mogućoj razini , nego je potvrđuje i pretpostavlja njihovo uključenje kad su pojedinačna nastojanja neuspješna. Odgoj promatran kao oblikovanje, u francuskom se bilježi od 1495. Umijeće oblikovanja osobe, osobito djeteta, mladića ili djevojke, razvijajući njezine tjelesne, umne i ćudoredne osobine na način koji joj dopušta da svoj osobni i društveni život sučeli s dovoljno rastvorenom osobnošću; zamjenom imena: načini kojima se osigurava to oblikovanje; odgoj djece: oblikovanje ili vodstvo pojedinca; kuća odgoja: dom gdje dijete prima odgoj koristan za srce i duh. Sveze: kršćanski odgoj, liberalni odgoj, odgoj i obrazovanje, odgoj i navika; odgojni sustav, odgajati koga; popravni odgoj; odgoj čovječnosti. Kao bliskoznačnice: nauk, naukovanje, šegrtovanje, učenje, obrazovanje, izučavanje. Razvoj nekoga osjetila, tijela ili sposobnosti poletom i prikladnim vježbama, treningom. Odgoj volje; odgoj savjesti; odgoj vjere; odgoj nepca; odgoj oka; odgoj osjećaja: obuka trpnje, postavljanje čuvstava, dresura strasti. U seoskom gospodarstvu: umijeće uzgoja ili obuke domaćih životinja: uzgoj pčela, gajenje dudova svilca bilježi se od 1763. Odgoj promatran kao ponašanje: znanje i činjenje lijepoga društvenoga ponašanja, dobro držanje u društvu. Tekst se u wordu može preuzeti. Stevan Pataki, Marijan Tkalčić, Ante Defrančeški i Josip Demarin, Zagreb: Minerva, 1939. U općem, širem značenju odgoj obuhvaća sveukupnu pedagošku aktivnost, prema tome i obrazovanje i nastavu. U užem značenju predstavlja ukupnost mjera i postupaka na primjer u roditeljskom domu, u izvanškolskom životu uopće koji teže oblikovanju osobnosti. Odgoj pojedinaca uvjetovan je duhovnim, moralnim i tehničkim i tradicijom, sviješću odgovornih pojedinaca, odgojnim ustanovama, mnogim odgojnim mjerama i sredstvima te stilom pedagoškoga pristupa odgajaniku. Opće odgojne elemente sadržava, uz fizički, estetski i moralni odgoj, i intelektualno obrazovanje. Cjelovit intelektualni odgoj sastoji se ne samo od stjecanja znanja, vještina i navika, nego i od razvitka intelektualnih interesa težnja za objektivnom spoznajom, istinoljubivost, samostalnost mišljenja, kritičnost , izgrađivanja znanstvenoga pogleda na svijet i povezivanja teorije s praksom. Takav intelektualni razvitak nije uvjetovan jedino nekim uskim školskim znanjem; ne sadržava samo jednostrano obrazovne ciljeve: njegovi su ciljevi ujedno i odgojni. Marko Kostrenčić i Miljenko Protega, Zagreb: Leksikografski zavod, MCMLXI. Dragutin Franković, Zlatko Pregrad i Pero Šimleša, Zagreb: Matica hrvatska, 1963. Vladimir Filipović, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 11965. Vlatko Pavletić, Zagreb: Matica hrvatska, 1968. Josip Šentija, Zagreb: Leksikografski zavod, 1980. Nikola Potkonjak i Petar Šimleša, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva; Zagreb: Školska knjiga…, 1989. August Kovačec, Zagreb: Leksikografski zavod, 1996. Tomislav Ladan, Zagreb: EPH i Leksikografski zavod, 2005. Mladen Klemenčić, Zagreb: Leksikografski zavod, 2012. Jure Šonje, Zagreb: Leksikografski zavod i Školska knjiga, 2000. Tomislav Ladan, Zagreb: Leksikografski zavod, 2002. Josip Šentija, Zagreb: Školska knjiga i Leksikon, 2003. Odgoj ima opće, društveno-povijesno i individualno značenje. Njime se trajno prenose društveno-povijesna iskustva čovječanstva, stečevine kulture i civilizacije na nove naraštaje. Na individualnoj razini obuhvaća čovjekov razvoj na tjelesnom, intelektualnom, moralnom, estetskom i radnom području; oblikovanje racionalne, emocionalne i voljne sfere; stjecanje potrebnih znanja, umijeća i navika, razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti, izgradnju karakternih crta i svih pozitivnih osobina ljudske osobnosti. Odgoj omogućuje ljudsko oblikovanje svakoga čovjeka, a tijekom povijesti omogućio je razvoj ljudske zajednice. U pedagoškom smislu, odgoj je svjesna, namjerna, društveno organizirana, pedagoški osmišljena djelatnost radi ostvarivanja ljudskih težnji postizanja ideala i odgojne svrhe — izgrađivanja potpunih i uljuđenih ljudskih osobnosti. Odgoj ima svrhu i zadaće, obrazovna dobra i odgojne vrijednosti, organizacijske oblike, metode i sredstva ostvarivanja. Provode ga odgojni čimbenici: obitelj, škole, Crkva, sve odgojne ustanove, a potpomažu kulturne ustanove i udruge, udruge mladeži, mediji. Što je više odgojnih čimbenika, ukupno je odgajanje učinkovitije. Odgojna su područja: , , , i S obzirom na dob odgajanika odgoj se dijeli na: , školski, visokoškolski i odgoj odraslih. Prema mjestu odgojnoga rada na: obiteljski, školski, domski i odgoj u slobodnom vremenu. Prema posebnim uvjetima rada na: specijalni, vojni i odgoj u proizvodnim uvjetima. Slaven Ravlić, Zagreb: Leksikografski zavod, 2006. U enciklopedijskoj natuknici izostavljeni su: religiozni odgoj i kao odgojna područja, a u podjeli prema mjestu odgojnoga rada izostavljen je crkveni odgoj. Oblikovanje racionalnoga, emocionalnoga i voljnoga područja ljudskoga duha, usvajanje potrebnih spoznaja, stjecanje umijeća i navika, razvijanje intelektualnih sposobnosti, izgrađivanje karakternih crta osobnosti i svih pozitivnih ljudskih osobina. Označuje utjecaj starijih naraštaja na mlađe sa svrhom prenošenja određenih načela važnih za osobni i društveni život. U užem značenju označava proces izgradnje osobnosti i značaja, pozitivnih ljudskih vrjednota. Antun Vujić, Zagreb: Proleksis i Večernji list, 2007. Aldo Starić, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2009. Dunja Brozović Rončević, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2012. Ljiljana Jojić, Zagreb: Školska knjiga, 2015. Ladislav Bognar — Milan Matijević, Didaktika, Zagreb: Školska knjiga, 22002. Nikola Pastuović, Edukologija : integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja, Zagreb: Znamen, 1999. Vladimir Vujčić, Opća pedagogija : Novi pristup znanosti o odgoju, Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, 2013. Vladimir Vujčić, Opća pedagogija : Novi pristup znanosti o odgoju, Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, 2013. Josip Milat, Redefiniranje osnovnih pojmova : pretpostavka epistemološkog razvoja pedagogije, Napredak Zagreb , 142 2001. Isti je članak objavljen i u: Josip Milat, Redefiniranje osnovnih pojmova : pretpostavka epistemološkog razvoja pedagogije, Metodički ogledi, 8 2001. Na njega se osvrnuo Ante Vukasović, , Obnovljeni život Zagreb , 58 2003. No, autor je jednostavno ignorirao sve prigovore u: Josip Milat, Pedagogija — teorija osposobljavanja, Zagreb: Školska knjiga, 2005. Vladimir Vujčić, Opća pedagogija : Novi pristup znanosti o odgoju, Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, 2013. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija , koji je stupio na snagu 22. Ustavni sud ocjenjuje neprihvatljivim da stupanju na snagu propisa takva sadržaja i takve pravne snage nije prethodilo davanje mišljenja vijeća roditelja članak 137. Ante Vukasović, , Odgojne znanosti, 12 2010. Milan Žepić i Mišo Krkljuš, Zagreb, 1903. Platon, Zakoni, preveo Veljko Gortan, Zagreb: Naprijed, 21974. Platon, Država Državnik, preveo Martin Kuzmić, Zagreb: Matica hrvatska, 1942. Vladimir Vujčić Opća pedagogija : Novi pristup znanosti o odgoju, Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, 2013. Odgoj smatra navođenjem na otkrivanje istine i bitka. Za Platona on ne znači gomilanje informacija, nego preokretanje duše iz jedne vrste sumraka na istinsko dnevno svjetlo i prema dobru. Branimir Glavičić, Marulićev latinski rječnik, Split: Književni krug, 1997. Jordan Kuničić, Kršćanska pedagogija, Zagreb, 1967. Živan Bezić, , Obnovljeni život Zagreb , 32 1977. O postanku riječi odgoj usp. Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga prva, Zagreb: JAZU, 1971. Stjepan Babić, Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku: Nacrt za gramatiku, drugo izdanje, Zagreb: HAZU, 1991. Usporedbe radi, u 11 svezaka Hrvatske enciklopedije 1999. Samo se spominju: represivni odgoj i slobodni odgoj. Ne spominju se: društveni, glazbeni, građanski, kršćanski, medijski, prometni, religijski, religiozni, umjetnički ni vjerski odgoj, kao ni odgoj o okolišu, odgoj osjećaja, odgoj osobnosti ili smjelosti. Naobrazba i izobrazba njemački su Bildung, obrazovanje Ausbildung, školovanje Schulung, a učenje je Lehre. Immanuel Kant, Spis o pedagogiji, Beograd: Rajković i Ćurković, 1922. Sanctus Ioannes Chrysostomus, In Matthaeum, homilia 59: Patrologia graeca, prir. Jacques Paul Migne, , Lutetiae Parisiorum, 1862. Antun Mijatović i dr. Riccardo Tonelli, , Kateheza Zagreb , 33 2011. Ladislav Bognar — Milan Matijević, Didaktika, Zagreb: Školska knjiga, 22002. Živan Bezić, , Crkva u svijetu Split , 23 1988. No person shall be denied the right to education. In the exercise of any functions which it assumes in relation to education and to teaching; the State shall respect the right of parents to ensure such education and teaching in conformity with their own religious and philosophical convictions. Odgojno-obrazovni sustav u javnim predškolskim ustanovama i školama, uključujući i visoka učilišta, uzimat će u obzir vrijednosti kršćanske etike. Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture od 18. Jordan Kuničić, Zrnca životne mudrosti, Zagreb: Hrvatsko književno društvo, 1965. Vini Rakić, , Lađa Zagreb , 6 2011. Formacija, naprotiv, uključuje omogućivanje autonomnih sposobnosti i umnih radnji u subjekta, kao što su npr. Nije dovoljno da odgajanik bude dobro informiran, obaviješten. On mora znati i prosuđivati kako bi se mogao odgovorno opredijelti. Drugim riječima, nije dovoljno inzistirati na obogaćivanju umnim spoznajama, nego valja raditi i na sposobnostima koje će čovjeku omogućiti pravilan izbor. Ante Vukasović, , Odgojne znanosti, 12 2010. Stanovnik Stagire, ili osoba podrijetlom iz Stagire na hrvatskom je Stagiranin kako su zabilježili: Latinsko—hrvatski rječnik za škole, izdanje drugo, prir. Mirko Divković, U Zagrebu 1900. Milan Žepić, Zagreb: Hartman, 1902. Pravilo za tvorbu etnika u hrvatskom jeziku jest da se ime stanovnika izvodi od osnove imena naselja dometkom za tvorbu etnik, među kojima najveću čestotnost ima -anin. Edgar Morin, Odgoj za budućnost : sedam temeljnih spoznaja nužnih u odgoju za budućnost, Zagreb: Educa, 2002. Jacques Paul Migne, , Lutetiae Parisiorum, 1857. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2008. U Strategiji obrazovanja iz 2014. Dakle, naobrazba je temeljna i stalna ustavna kategorija. Prvi podsustav odgoja i naobrazbe ili njegovu prvu institucijsku razinu uređivali su: Zakon o društvenoj brizi o djeci predškolskoga uzrasta Narodne novine, br. Na prijedlog Željka Jovanovića Vlada Zorana Milanovića predložila je 31. Namjesto da se drže ustavnoga određenja ili, ako je ono pogrješno, da se njega promijeni. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju iz godine 2013. U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu čuvaju se zbirke isprava čiji su stvaratelji: Odjel za bogoštovlje i nastavu Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade 1869. Iz masno otisnutih pojmova vidljivo je kako se isti sustav u zadnjih 147 godina nazivao: nastavom, prosvjetom, školstvom, obrazovanjem, odgojem i obrazovanjem. Valja razlikovati sustav, tj. Stoga, ako se Ministarstvo zdravstva bavi sustavom zdravstva, a tek djelatnici toga sustava brigom o zdravlju pojedinih ljudi; ako se Ministarstvo pravosuđa bavi sustavom pravosuđa, a tek djelatnici toga sustava dijeljenjem pravde, onda se Ministarstvo na zagrebačkim Donjim Sveticama 38 bavi sustavom školstva, da bi se zaposlenici toga sustava bavili odgojem i obrazovanjem pojedinaca! Hrvatski zakonodavac nije do kraja proveo nazivoslovnu razliku između resora koji se neposredno bave svojim temeljnim pojmom financije, obrana, unutarnji poslovi, uprava, vanjski poslovi od resora koji samo skrbe o pojedinom sustavu, ali se neposredno njim ne bave. S jedne je strane to učinjeno gospodarstvo, graditeljstvo, poduzetništvo, pomorstvo, pravosuđe, šumarstvo , a s druge nije, pa postoje ministarstva obrta namjesto obrtništva, obrazovanja namjesto školstva,. Francis Aloysius Bogadek, Novi englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski rječnik : New English-Croatian and Croatian-English dictionary, Pittsburgh, 1926. U prvom izdanju, Najveći hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski riječnik, priredio Francis Aloysius Bogadek, Pittsburgh: Croatian Bookstore Joseph Marohnich, 1917. Englesko—hrvatski rječnik, sastavili Rudolf Filipović i drugi, Zagreb: Zora, 11955. Željko Bujas, Veliki englesko—hrvatski rječnik, Zagreb: Nakladni zavod Globus, 11999. Rječnik englesko—hrvatski, hrvatsko—engleski : s gramatikom, priredio Damir Božić, Split: Knjigotisak, 12000. Četverojezični rječnik prava Europske unije, ur. Maja Bratanić, Zagreb: HIDRA, 12003. Dakle, francuska riječ formation kao terminus technicus jednom je obrazovanje, a drugi put izobrazba. Noah Webster, A Dictionary of a English Language, New York, 1828. The bringing up, as of a child, instruction; formation of manners. Education comprehends all that series of instruction and discipline, which is intended to enlighten the understanding, correct the temper, and form the manners and habits of youth, and fit them for usefulness in their future stations. To give children a good education in manners, arts and science, is important; to give them a religious education is indispensable; and an immense responsibility rests on parents and guardians who neglect these duties. Sebastijan Žepić, U Zagrebu 1881. Mirko Divković, U Zagrebu 1900. Latinsko—hrvatski rječnik za škole, prir. Sebastijan Žepić, U Zagrebu 1881. Mirko Divković, U Zagrebu 1900. Jozo Marević, Latinsko —hrvatski enciklopedijski rječnik, Velika Gorica: Marka, 2000. Ognjen Prica, Rječnik stranih riječi, Zagreb, 1938. Branko Šeringer, Rječnik stranih riječi, Zagreb: Zadružna štampa, 1965. Bratoljub Klaić, Veliki rječnik stranih riječi, izraza i kratica, Zagreb: Zora, 11951. Željko Klaić, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 91978. Prepisuje ga: Vladimir Anić, Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber, 11991. Enciklopedijski rječnik pedagogije, ur. Dragutin Franković, Zlatko Pregrad i Pero Šimleša, Zagreb: Matica hrvatska, 1963. Matica hrvatska — Matica srpska, Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika, knjiga prva, ur. Ljudevit Jonke i dr. Osmojezični enciklopedijski rječnik: hrvatski, ruski, engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, latinski, svezak I, gl. Tomislav Ladan, Zagreb: Leksikografski zavod, 1987. Opća enciklopedija, svezak 2, gl. Josip Šentija, Zagreb: Leksikografski zavod, 1977. Hrvatski opći leksikon, gl. August Kovačec, Zagreb: Leksikografski zavod, 1996. Rječnik hrvatskoga jezika, gl. Jure Šonje, Zagreb: Leksikografski zavod i Školska knjiga, 2000. Šime Anić — Nikola Klaić — Želimir Domović, Rječnik stranih riječi, Zagreb: Sani-plus, 2002. Ljiljana Jojić i Ranko Matasović, Zagreb: Novi Liber, 2003. Antun Vujić, Zagreb: Proleksis i Večernji list, 2005. Ivan Branko Šamija, Rječnik tuđica i hrvatskih riječi, Zagreb: Društvo Lovrećana, 2014. Ljiljana Jojić, Zagreb: Školska knjiga, 2015. Pravni sustav priznaje pravnu osobnost svakomu čovjeku od rođenja; a posmrčetu unatražno, i prije rođenja, u času smrti nekoga pretka, radi njegova nasljeđivanja, ako se rodi živo i ako je tada već bilo začeto. No, punu poslovnu sposobnost sva prava osobnosti pravni sustav priznaje tek punoljetnošću. Mise en Suvre de moyens propres ŕ développer méthodiquement une faculté, un organe : Éducation du goűt. Slično i: Le nouveau Petit Robert 1: dictionnaire alphabétique et analogique de la langue française, sous la direction de Josette Rey-Debove et Alain Rey, Paris: Dictionaires Le Robert, 1993. Connaissance et pratique des usages de la société. Ljubo Babić, Likovni odgoj, Enciklopedija likovnih umjetnosti, svezak 3, gl. Andre Mohorovičić, Zagreb: Leksikografski zavod, 1964. Marijan Petras, Odgoj, Filozofijski rječnik, gl. Vladimir Filipović, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 11965. Anita Sujoldžić, Zagreb: HAZU i Hrvatsko antropološko društvo, 2013. U samom Pravilniku sastavljači su obrojčavali područje, polje i granu tako da su nakon broja područja i polja uvijek pisali točku, ali ne i nakon broja grane. To je nedosljedno, a i nesukladno hrvatskomu pravopisu, jer su svi ti brojevi — redni brojevi područja, polja i grane , pa nakon svakoga treba pisati točku. Više o tom u raspravi: Kamo pripada religiozna pedagogija. Priručnik je nazvan prema talijanskom gradu Frascatiju gdje je u lipnju 1963. Philip Babcock Gove, Cologne: Könemann, 1993. La forte éducation puritaine par quoi mes parents avaient façonné mon enfance Gide, Journal, 1923, p. Éducation artistique, littéraire, professionnelle, religieuse, Quasi- synon. Je fais mon éducation parlementaire. Dumazedier, Ripert, Loisir et cult. Ensemble des exercices physiques et sportifs destinés ŕ assurer le développement harmonieux du corps. Développement donné ŕ un sens, au corps ou ŕ une faculté par un entraînement et des exercices appropriés. Éducation de la volonté. Éducation de la conscience. Éducation de la foi. Une éducation des sentiments, un dressage des passions Barrčs, Cahiers, t. Éducation des abeilles, des vers ŕ soie Ac. Ensemble des soins donnés ŕ une plante. Brave homme sans éducation, sans bonnes maničres Flaub. Homme ignorant et de basse éducation Hugo Misér. Le numéro 12 retint mon attention : « Avocat demande personne instruite, jeune, bonne éducation, célibataire, pour travaux de bureau. » Duhamel, Confession de minuit, 1920, p. Étymologie et Histoire A. Dassy, Peregrin, f o5 v ods Gdf. Fréquence absolue littérature : 4 484. Frequence relative littéraire : xix es. DÉR IVATION Éducationnel, elle, adjectif, rare. Variété des pratiques éducationnelles ou des soins donnés aux bébés, qui changent suivant les milieux, ruraux ou urbains, suivant les classes sociales ou les groupes professionnels Traité sociol. Mots ds le vent. Probleme der französischen Erziehung.
PUT KA SLOBODI I BEZBEDNOSTI DOKUMENTARNI FILM (TREJLER)
Bila je u izgubljena u svojim divnim sadašnjim momentima. U takvoj nakani nije nevažan detalj da se Bašagić, pored perfektnog znanja arapskog, turskog i perzijskog, služio francuskim i njemačkim jezikom. U ovoj komparaciji bitno je međutim markirati da movensom spajanja dviju poe- tika, dvaju svjetova duhovnosti — tom dominantnom estetičkom osi — Bašagićeva poezija nadilazi svoje srpske i hrvatske pandane, eventualne uzore. Razorna zloupotreba religije kroz kult egoizma nacionalnog i političkog vođstva od kršćanizacije i islamizacije do danas, bitan je razlog nesloge Bosanaca, kontaminacije bosanskoga kulturnoga i književnoga duha integralizma. El-Hasana el-Basrija je napustio nakon svoje izjave da je pocinilac velikog grijeha {al-kabirif na polozaju izmedu dva polozaja fi al-manzila bayna al-manzilatayri , tj. Početkom XVIII vijeka, tačnije 170119. Pomislite, primjerice, na raširen znanstveno-tehni č ki mentalitet koji zasjenjuje afektivnu dimenziju i ulogu osje ć aja, na pomanjkanje darežljivosti, na rašireni strah od darivanja života novim stvorenjima, na teško ć u uspostave me đ usobnih odnosa i prihva ć anja drugoga i druga č ijega. To se potpuno jasno ističe već u disertaciji iz godine 1770, koja je uopšte priznata kao pristup kritičkoj filozofiji, dok istovremene pismene Kantove izjave razjašnjavaju da su već tada njegova spoznajnoteoretska istraživanja bila praćena radovima na obnovi moralne nauke — u smislu, stroge podjele čistih i empiričkih principa.
[Sex sa kerom|Sex and the city movie online|Fakultet elektrotehnike i računarstva]
Post je objavljen 01.01.2019. u 11:40 sati.