Dosada na poslu izaziva frustraciju i depresiju
Sve to jednostavno postaje dosadno. Jedan od čestih razloga je da radno mjesto od samog početka ne zadovoljava interese i potrebe pojedinaca. Neki se, dodaje, usmjeravaju na situacijske uzroke i takve studije nalaze kako se dosada češće javlja uslijed monotonih, ponavljajućih i predvidivih zadataka i situacija, dok druga objašnjenja naglašavaju unutarnje uzroke poput npr. Sve veći napor postaje i skrivanje veze pred kolegama i šefovima.
Neki se, dodaje, usmjeravaju na situacijske uzroke i takve studije nalaze kako se dosada češće javlja uslijed monotonih, ponavljajućih i predvidivih zadataka i situacija, dok druga objašnjenja naglašavaju unutarnje uzroke poput npr. Seks na radnome mjestu može biti prepun poticajnog adrenalina i nedoživljene strasti ili sredstvo kojim popunjavamo emocionalne praznine. Smatra se da je ovo probno razdoblje najbolja prilika za zaposlene da se upoznaju sa promenama i otklone strah od eventualnih negativnih posledica za njih lično.
Dosada na poslu izaziva frustraciju i depresiju - Napominje da postoje brojna objašnjenja za našu dosadu te kao problem ističe to što smo previše stimulirani.
Misli odlutaju, vrijeme prolazi beskrajno sporo, a svaka minuta čini se kao godina. Da, to je dosada. No, jeste li se ikad zapitali zbog čega vam je dosadno i krije li to neke potencijalne opasnosti? Kanadski istraživači, uključujući profesora sa sveučilišta Guleph, uspjeli su precizno definirati dosadu na temelju mentalnih procesa tog stanja. Iako je većina ljudi smatra beznačajnom i privremenom, profesor psihologije Mark Fenske tvrdi kako je dosada zapravo povezana s nizom psiholoških, socijalnih i zdravstvenih problema. Dosađivanje na poslu može dovesti do ozbiljnih nezgoda na radnom mjestu. Trebamo se svi složiti oko toga kako definirati što je to dosada. Znanstvena je definicija potrebna ne samo kako bi se usvojile dosad utvrđene zajedničke karakteristike dosade, već kako bi se premostile i razne teorijske perspektive. Pod vodstvom sveučilišta York i profesora Johna Eastwooda, istraživači pokušavaju pridonijeti boljem razumijevanju mentalnih procesa koji potiču razvoj dosade. Otkriveno je da su pozornost i svijest ključ besciljnog stanja uma. Nakon što su proučene studije iz psihologije i neuroznanosti, dosada je definirana kao averzivno stanje želje i nemogućnosti da se ostvari zadovoljavajuća aktivnost, čemu je uzrok neuspjeh u jednoj od mreža pažnje ljudskog mozga. Kada to nismo sposobni učiniti, javlja se osjećaj frustracije i averzivnog stanja kojeg nazivamo dosada. Istraživači se nadaju kako će njihova nova definicija i teorijski okvir dati poticaja novim studijama kako bismo shvatili dosadu, naučili je smanjiti te otkloniti njene potencijalne opasnosti.