DEMANO PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE D.O.O.
Capitalent Medical GmbH Tvrtka RSS feedovi Poslodavci Oglasnik grupacija: Pomozite poboljšati Posao. Agencija je dužna u pravnom prometu, u poslovnim ispravama, na svakom dopisu i ugovoru navesti broj pod kojim je upisana u evidenciju ministarstva. Služba za rad kao dio sektora za rad i socijalno partnerstvo obavlja upravne i druge stručne poslove u vezi praćenja primjene propisa iz područja rada, izrađuje izvješća, studije i analize iz područja radnog prava, vodi evidenciju i analizira podatke o privremenom zapošljavanju, predlaže izmjene i dopune te izrađuje nacrte propisa iz područja radnog prava,...
Također bih vas željela podsjetiti da ste sukladno članku 10. U Upravi za rad i zaštitu na radu ustrojavaju se: Sektor za rad i socijalno partnerstvo i Sektor za zaštitu na radu i upravne poslove. NADLEŽNO TIJELO Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb Tel.
informacije o vingdu - Za detaljne informacije kliknite na. Evidenciju vodi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava čije stranice ne daju baš ništa informacija o Agencijama Dopis za upis u Evidenciju trebalo bi dostaviti na: MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA UPRAVA ZA TRŽIŠTE RADA I ZAPOŠLJAVANJE Sektor analitika tržišta rada Služba analitičke i pravne podrške Ulica grada Vukovara 78 10000 ZAGREB Uprava za rad i tržište rada 01 6106311 01 6109614 Inga Žic načelnica Sektora za rad i radno pravo 01 6106510 01 6109171 Ilija Tadić voditelj Službe radnog prava 01 6109228 01 6109171 Zdravko Muratti voditelj Službe zaštite na radu 01 6109230 01 6109171 Olivera Fišeković voditeljica Službe za kolektivne ugovore, udruge i usluge stranim poslodavcima i radnicima 01 6106313 01 6109171 Marija Knežević Kajari voditeljica Službe analitike tržište rada 01 6106259 01 6109614 Pravilnik o radu Agenicija ne postoji, a novom od veljače ove godine, odjeli koji se bave poslovima privremenog zapošljavanja su: 1.
Isti pravilnik vrijedio je i za 2014. Pitali smo i to resorno ministarstvo, ali odgovor nismo dobili, kao što nismo dobili niti odgovor na pitanje koliko je agencija ukupno dostavilo podatke koje su dužne dostavljati ZAGREB Koliko je ukupno radnika lani radilo posredstvom Agencija za privremeno zapošljavanje, odnosno koliko su radnika Agencije ustupale drugim poslodavcima, nepoznat je podatak. Kao što je i nepoznato, primjerice, s koliko su radnika Agencije sklopile ugovor na određeno, odnosno neodređeno vrijeme, koliko je iznosilo prosječno ustupanje radnika pojedinom korisniku, koliko je agencijskih radnika radilo u nepunom radnom vremenu.... To su samo neki od podataka koje su Agencije dužne dostaviti ministarstvu rada i mirovinskog sustava, temeljem Pravilnika o sadržaju, načinu i roku dostave statističkih podataka o privremenom obavljanju poslova. Rok za dostavu podataka je prvi dan ožujka za prethodnu godinu. Međutim, kako se neslužbeno doznaje iz resornog ministarstva rada, prikupljeni podaci za prošlu godinu nisu relevatni jer je mali broj Agencija dostavio podatke temeljem Pravilnika. No, poznato je da je lani u zemlji poslovalo 159 agencija za privremeno zapošljavanje, dok ih je trenutno registrirano 17 više, odnosno ukupno 176. Od početka primjene novog ZOR-a do kraja 2016. Tako je u 2013. S obzirom na taj snažan skok u nekoliko godina labavijih uvjeta rada agencija na domaćem tržištu i te kako bi bilo zanimljivo vidjeti što se zbivalo prošle godine i je li došlo do daljnjeg rasta nesigurnih oblika rada ili se taj trend mijenja. No, sudeći prema informacijama iz resornog ministarstva tih podataka nema, a ocjenjuje se kako je razlog za to Pravilnik koji nema nikakve kaznene odredbe pa agencije svoju obavezu olako shvaćaju. Stoga se razmišlja o izmjeni Pravilnika. Međutim, pitanje je zbog čega su agencije baš sada odlučile otkazati poslušnost. Naime, isti pravilnik vrijedio je i za 2014. Pitali smo i to resorno ministarstvo, ali odgovor nismo dobili, kao što nismo dobili niti odgovor na pitanje koliko je agencija ukupno dostavilo podatke koje su dužne dostavljati. No, u dodatnom odgovoru, resornom ministarstvo navodi kako je lani radilo 160 agencija, dakle jedna više no što su nam ranije naveli. Među nizom podataka koji se prikupljaju je i, primjerice, fond ugovorenih sati ustupljenih radnika za kalendarsku godinu, iznos isplaćene prosječne bruto plaće za svaki posao, broj radnika kojima agencija isplaćuje druga materijalna prava poput prijevoza, jubilarne nagrade, božićnice, regresa. Europa je odavno u Hrvatskoj zamijetila trend snažnog porasta nesigurnih oblika rada tijekom kriznih godina. No snažniji skok udjela nesigurnijih poslova u Hrvatskoj krenuo je prije četiri godine, s novim ZOR-om te smo postali jedna od vodećih zemalja Unije po rastu nesigurnih oblika rada. Zadnjih 15-ak godina na razini cijele EU udio privremenog rada kreće se od 12,7 do 14,5 posto. Lani je privremene ugovore imalo 14,3 posto svih zaposlenih u Europi, odnosno 27 milijuna radnika u dobi od 15 do 64 godine života. Hrvatska je daleko iznad prosjeka EU pa je udio radnika s privremenim poslovima lani bio 20,6 posto što je blagi pad u odnosu na 2016. Prije četiri godine, pak, privremene poslove imalo je 14,4 posto zaposlenih u Hrvatskoj ali od 2014. Kada se, pak, pogledaju dobne skupine zamjetan je rast privremenog zapošljavanja u svim dobnim supinama, ali su mladi u dobi od 15 do 24 godine života najpogođeniji. I dok je udio mladih na nesigurnim poslovima sa 46,6 posto u 2013. Posljedica je to dobrim dijelom iseljavanja mladih koji na otvorenom tržištu odlaze u potrazi za boljim uvjetima rada. Istodobno, europska statistika za prošlu godinu pokazuje značajniji skok privremenog zapošljavanja starije radne snage u dobi od 55 do 64 godine života. U toj dobnoj skupini lani je 11,3 posto radnika radilo na privremenim poslovima, za razliku od 9,5 u 2016. Taj porast udjela starije radne snage u privremenim poslovima dijelom je posljedica i mjera aktivne politike zapošljavanja namijenjenih teže zaposlivim skupinama radnika. Kako poslodavci nisu skloni zapošljavanju starije radne snage, ona se aktivira ili kroz sezonske poslove ili posebnim programima pomoći u zajedici, a u oba slučaja nije riječ o dugotrajnom zapošljavanju.