Apotelesma
Opsežni edukacijski prilozi nalaze se na našim stranicama e-škole. Drugim riječima, postavlja se pitanje koji čimbenik smatramo važnijim: fizički doticaj zvijezde ili planeta sa obzorom Slika 5 ili dodir matematički projiciranog stupnja ekliptike zvijezde sa Obzorom Slika 4? Korištenjem podataka u druge svrhe, kao i kopiranjem, prijepisom, distribuiranjem podataka, bez odobrenja, postupate protivno Zakonu o autorskom pravu te podliježete sankcijama.
Keplerovom zakonu, što je planet bliže Suncu to mu je brzina gibanja veća, pa će tako brzina Zemlje u perihelu kada je najbliža Suncu - zimi biti najveća zima će zato trajati najkraće , dok će u afelu kada je najdalje - ljeti biti najmanja ljeto će trajati najduže. Samo brda oko gradva i naselja nekad uvjetuju da sunce zalazi poslije recimo 15. Zvijezda koja kulminira a neki planet na jednoj od 4 osi stvarati će efekte u odrasloj ili zreloj dobi i nadalje.
Večeras uživajte u izlasku punog Mjeseca - Čovjek može razumjeti zašto je to astronomski praktičnija metoda, no astrološki je ponešto nelogična: naime mi koristimo ekvatorijalne koordinatni sustav kako bi računali ekliptički položaj.
Ovoga mjeseca uštap pada u petak, 13. Velik i crven pun Mjesec plovit će uvečer nisko nad obzorom i obasjavati nebo cijele noći, a njegov izlazak, samo deset minuta nakon zalaska Sunca, bit će posebno lijep prizor. Gledajte prema jugoistoku od 20:45. Bude li vam nebo večeras bez oblaka, barem u smjeru jugoistoka, ne propustite pogledati prekrasan izlazak golemog, ružičastog ili crvenkastog punog Mjeseca. Svega deset minuta nakon zalaska Sunca iza jugoistočnog će se obzora, polako i treperavo, uzdići spektakularan lipanjski uštap. Sunce u Dubrovniku zalazi u 20:26, Vukovaru 20:33, Splitu 20:36, Gospiću 20:44, Zagrebu 20:47 i Rijeci 20:51 izvor: — tom vremenu dodajte 10 do 15 minuta, tada možete očekivati izlazak Mjeseca; naravno, ako vam ništa ne zaklanja obzor. Izlazak punog Mjeseca, Koprivnica, 15. Astronomski gledano, lipanjski Mjesec u punu je mijenu ušao jutros u 6:11. Za njegovu crvenu boju pri izlasku i zalasku, kao i kod Sunca, zaslužna je Zemljina atmosfera: kad je izvor svjetlosti nisko na nebu, njegove zrake moraju proći kroz mnogo više atmosfere nego kad je dalje od obzora. Sitne čestice pijeska, prašine i raznih aerosola jače raspršuju zelenu i plavu svjetlost, pa ostaju nešto tamnije, ali pojačane crvene i narančaste nijanse. Što ima više prašine i drugih čestica u zraku, to je crvena boja intenzivnija. Prizor kakav možete očekivati večeras, snimljen 30. Iz istog razloga nebeske objekte, pogotovo blizu obzora, zapravo vidimo malo više nego što to uistinu jesu — kada donji rub Sunca dotakne savršeni obzor npr. Zrake svjetlosti s donjeg ruba Sunca ili Mjeseca jače se savijaju od onih s gornjeg i tako oni pri zalasku, umjesto okrugli, izgledaju ovalni. Jačina učinka ovisi o trenutnim atmosferskim prilikama. Za druge distorzije rastegnuti, nepravilni rubovi diska i slično zaslužni su slojevi zraka u atmosferi blizu obzora te njihove razlike u temperaturi, posebno kada postoji temperaturna inverzija — kada se sloj toplijeg zraka nalazi iznad hladnijega, ili se nekoliko takvih slojeva izmjenjuje. Izlazak punog Mjeseca iznad Koprivnice, 23. Ovaj će nam pun Mjesec biti i nešto bliži od prosjeka; u vrijeme izlaska bit će oko 363. Najbliži pun Mjesec ove godine, tzv.