Zato se i na hrvatskoj moralnoj-pravedničkoj bojišnici sukobljavaju i spore s jedne strane tradicionalne nevladine udruge Hrvatsko nacionalno etičko sudište, U ime obitelji, Grozd, Hrast, Vigilare, Matica hrvatska, Narod, braniteljske udruge itd. Treba ih ignorirati: ne čitati njihove gadarije i na njih se ne osvrtati.
Da bismo prihvatili mržnju kao trajni osjećaj, sebe moramo uvjeriti da je onaj kojega mrzimo ili da su oni koje mrzimo trajna prijetnja i da je naša mržnja prema njima opravdana, smislena, pravedna, ćudoredna i plemenita. Željke Markić, Nine Raspudića, Milana Ivkošića, Igora Peternela, Velimira Bujanca, Tihomira Dujmovića, Ivice Marijačića… — piše Slaven Letica za. Potomci aga i begova ne mogu shvatiti ni prihvatiti mogućnost da potomci bivših kmetova raja sjede s njima za istim stolom i još k tome postavljaju neke uvjete.
- Taj drugi mora se u našoj svijesti i podsvijesti pojaviti kao opasan i manje vrijedan: zao, pokvaren, prljav, podao, opasan, nečovječan, lažljiv.
Željke Markić, Nine Raspudića, Milana Ivkošića, Igora Peternela, Velimira Bujanca, Tihomira Dujmovića, Ivice Marijačića… — piše Slaven Letica za. Da podsjetim: na samom kraju emisije 14. Svi vi koji se tako iživljavate u medijima i na društvenim mrežama dajte bar na trenutak razmislite tko vas je učio da drugima psujete majke, da drugima prijetite ubojstvom. Kada se prijeti, kada se huška i drastično vrijeđa druge ljude: zabranite sve komentare ispod tekstova na mjesec dana! Ako se to opet ponovi, kaznite nakladnika sa 100. Dajte malo razmislite što vam se to događa u glavi. Zbog toga jednostavno ne zna da se mržnja u javnom i privatnom prostoru zakonskim izmjenama i akcijama države koju je zazvao u pomoć ne može bitnije smanjiti, nekmoli iskorijeniti. Postojeće su zakonske odredbe dobro napisane, a njima su ozakonjene i ozbiljne tamnične i novčane kazne za vrijeđanje građana članak 147. KZ-a , njihovo sramoćenje članak 148. KZ-a i klevetanje članak 149. KZ-a te za govor mržnje koji je definiran stavkom 2. Jedan od rijetkih znanstvenika koji se već desetljećima ozbiljno bavi fenomenima ljubavi i mržnje je dr. Robert Jeffrey Sternberg, jedan od najvećih američkih i svjetskih psihologa i psihometričara. Trenutačno je profesor ljudskog razvoja na Sveučilištu Cornell, a ranije je bio profesor na također renomiranim sveučilištima Tufts, Yale i Oklahoma. Sternbergova je ključna teza da ljudi nisu jedini primati koji mrze a nisu ni jedini koji vole , ali da postoje dvije bitne razlike između mržnje životinja i mržnje ljudi. Prvo: iako životinje istraživanja su rađena na čimpanzama imaju osjećaje srodne ljudskima bijes, ljubav, privlačnost, privrženost , njihovi se osjećaji temelje na nagonima, dok se ljudski osjećaji temelje na nagonima i razumu spoznaji. Drugo: ljudska mržnja i ljubav stvara se i održava pričama: da bismo mi, ljudi, mogli mrziti, moramo imati negativnu — zlu, zlokobnu ili apokaliptičnu — priču koju možemo ispričati sebi samima i drugima. Sternbergova opća teorija mržnje neka je vrsta ukletog trokuta. Kad god se sretne sa situacijom koja ga ugrožava, čovjek i ljudska skupina reagiraju na jedan od dva načina: boriti se ili bježati. Nakon inicijalne nagonske reakcije na opasnost, čovjek ili društvena skupina jednostavno pokušavaju razumjeti, osmisliti verbalizirati razloge za mržnju i načine reakcije na nju. Da bismo prihvatili mržnju kao trajni osjećaj, sebe moramo uvjeriti da je onaj kojega mrzimo ili da su oni koje mrzimo trajna prijetnja i da je naša mržnja prema njima opravdana, smislena, pravedna, ćudoredna i plemenita. Taj drugi mora se u našoj svijesti i podsvijesti pojaviti kao opasan i manje vrijedan: zao, pokvaren, prljav, podao, opasan, nečovječan, lažljiv. Danas postoje i brojne druge teorije o psihologiji, masovnoj psihologiji, sociologiji, pa i mozgoslovlju mržnje, od kojih ću spomenuti tek dvije koje su ukoričene u knjige-uspješnice. Ključna je teza tog autora da su naši, ljudski mozgovi dizajnirani za život ljudske horde i za plemenski život! Onog časa kad se počnemo smatrati pripadnicima naše društvene i moralne skupine-plemena mi , pripremamo se za borbu protiv svih drugih oni koji ne dijele naša vjerska i svjetovna uvjerenja, interese, političke pozicije. U suvremenim društvima crte interesnih i moralnih podjela i ratova postale su vjerske i svjetonazorske: pobačaj, globalno zatopljenje, homoseksualizam, socijalna politika, eutanazija, svetost, zločin, navijačka sklonost, spolni odgoj, brak itd. Zato se i na hrvatskoj moralnoj-pravedničkoj bojišnici sukobljavaju i spore s jedne strane tradicionalne nevladine udruge Hrvatsko nacionalno etičko sudište, U ime obitelji, Grozd, Hrast, Vigilare, Matica hrvatska, Narod, braniteljske udruge itd. Po logici stvari, spomenuta i druga moralna plemena mogla bi i trebala biti društveno i spoznajno bogatstvo, izvori svjetonazorske, političke, duhovne i duševne raznolikosti. Istraživanja psihologa Erina Buckelesa i kolega potvrdila su da su trolovi samoljubivi egoisti, manipulatori, psihopati i sadisti. Brojni filozofi i znanstvenici koji se bave fenomenologijom mržnje i trolanja na internetu odavno su se složili oko jednog: hejtere i trolove ne smije se hraniti poklanjajući im pažnju. Treba ih ignorirati: ne čitati njihove gadarije i na njih se ne osvrtati. A to je ipak previše.