Temelji se na drag-and-drop blokovima, no uključuje svaku metodu, funkciju i drugi element kodiranja koji se koristi za kreiranje aplikacija za Android. Nakon kupnje nekretnine, Shakira je istu kompletno renovirala a ogroman posao uključivao je dovođenje masivnog drvenog poda iz Španjolske, nova ulazna vrata iz Europe i dizajnerski namještaj stvoren samo za nju. Robusniji alati za kodiranje, namijenjeni starijoj djeci, fokusirani su i na kodiranje i na vizualni prikaz načina na koji funkcioniraju.
Male su, nepostojeće, šanse da će se neko od njih američkom predsjedniku suprotstaviti, a još manje od toga da će se usuditi provocirati ga Biti peder u svakom smislu Nema tome dugo kako je proslavljen Dan državnosti, dan kojim se obilježava donošenje Ustavne odluke o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Napredniji je i izvrstan za stariju djecu jer mogu vidjeti kod iza svojih projekata. Mnoštvo glazbenih nagrada koje su joj uručene, Shakira ponosno ističe u kućnom uredu, a uz standardne prostorije u vili se nalazi manja kinodvorana.
- Američka administracija nije imala baš previše razumevanja za četničke i slične ustaške argument, već je Tito pripremljen kako dolikuje velikim državnicima, a Njujork je postao jedna od tačaka na zemaljskoj kugli gde je Tito stvarao pokret nesvrstanih. O prirodi tog protesta dovoljno govore transparenti sa veselo kretenskim natpisima koji vele da je Tito Trojanski konj Moskve, crvena zvečarka i moskovski špijun, da je Draža žrtva, da pomagati Titu znači pomagati komunizmu itd.
Josip Broz dobar skroz Predsednik Jugoslavije maršal Josip Broz Tito boravio je u Njujorku za vreme redovnog godišnjeg zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru 1960. Susret lidera nesvrstanih iz organizovan je u zgradi Stalne misije SFRJ pri UN na Petoj aveniji. To okupljanje lidera nesvrstanih u jugoslovenskoj misiji prethodilo je dogovoru oko održavanja prve konferencije nesvrstanih u Beogradu, godinu dana kasnije. Neposredno pre Titovog dolaska kvislinška emigracija održala je proteste, iznervirana činjenicom da će SAD ugostiti objekat njihove mržnje. Poklonici čiča Draže i ostalih kvislinga okupili su se u prilično neznatnom broju, bilo ih je jedva pedesetak, uključujući konje i policiju, kao što se da videti na fotografijama. O prirodi tog protesta dovoljno govore transparenti sa veselo kretenskim natpisima koji vele da je Tito Trojanski konj Moskve, crvena zvečarka i moskovski špijun, da je Draža žrtva, da pomagati Titu znači pomagati komunizmu itd. Američka administracija nije imala baš previše razumevanja za četničke i slične ustaške argument, već je Tito pripremljen kako dolikuje velikim državnicima, a Njujork je postao jedna od tačaka na zemaljskoj kugli gde je Tito stvarao pokret nesvrstanih. U međuvremenu je Tito prmeinuo, ovi mahniti demonstranti su pobedili i razorili Jugoslaviju, a lideri današnjih državica nastalih posle raspada mogu samo da sanjaju o tretmanu kakav je imao Tito u SAD i širom sveta. Podsetimo se tih lepih vremena kad su četnici i ustaše bili samo neke malobrojne budale koje se kurobecaju na ulici, a ne vlasnici naših života To što je Tito učinio nezamislivo je za današnje lidere postjugoslovenskih država. Prvo, najviše što oni mogu dobaciti u vašingtonskoj hijerarhiji je susret sa državnim sekretarom i, iznimno, potpredsjednikom. Nikoga od njih, pa da vladaju još 100 godina, neće sa najvišim državnim počastima primiti američki predsjednik. Male su, nepostojeće, šanse da će se neko od njih američkom predsjedniku suprotstaviti, a još manje od toga da će se usuditi provocirati ga Frame by Frame Edward Hopper je jednom rekao da umetnik slika kako bi razotkrio sebe, te ono što vidi u svojim subjektima. Upravo se zbog toga mnogi i danas pitaju šta njegove slike govore o jednom od najznačajnijih slikara američkog realizma, budući da se njegova dela uglavnom doživljavaju kao scene usamljenosti i izolacije. Njegova verzija realnosti bila je selektivna, pa je istina da je otkrivala puno o temperamentu slikara, a u praznim gradskim ambijentima, te kroz izolovane figure koje je birao da slika. Tako njegov rad svedoči o tome da realizam nije tek prosto kopiranje realnosti, već najpre doživljaja koji ulazi u oko umetnika, te oblikuje i menja njegov doživljaj sveta koji ga okružuje. Hopper usporava vreme i beleži trenutke nepokretnosti, a u svetu koji se još u to vreme kretao nezaustavljivom brzinom. Naime, on je slikao u vreme Velike depresije, u doba nesigurnosti i anksioznosti, ali i u vreme dubokog nacionalnog preispitivanja. Njegove slike nas pozivaju da zamislimo, te doživimo unutrašnje svetove njegovih subjekata, da zastanemo, pogledamo i razmislimo o tome koliko je važno to što je njegova poruka glasnija danas nego ikada pre. Oprtalj-Portole, mjesto koje smo već upoznali u prethodnoj galeriji Željka Stojanovića - smješten na brežuljku do kojeg se uskom visoravni s južne strane dolazi iz pravca Motovuna, prema mišljenju mnogih, jedan je od najpitoresknijih gradića sjeverne Istre. Oprtalj-Portole ili Portole, kako glasi talijanska inačica njegovog imena, svojevremeno je bio utvrda opasana zidinama na kojima su izgrađene kuće među kojima jedva izviru nekadašnja gradska vrata. Ispred vrata nalazi se velika venecijanska lođa s lapidarijem, a pokraj nje na visokim bedemima smješten plato s kojeg pogled seže sve do mora. Jurja koju krasi jedinstveni zvonik čiji vrh nema oblik piramide karakteristične za istarske zvonike, već je ostao u izvornom obliku kao kula, izgrađena je 1526. Tijekom posjeta Oprtlju mogu se razgledati i dvije crkvice oslikane freskama — crkvica Blažene Djevice Marije i Sv Roka. Svaki od ovih toponima možete vodeti u ovom fascinantnom, esejističkom foto-nastavku fotoreportera Željka Stojanovića: njegove tople, emotivne fotografije kao da podsećaju na uljana platna, guste strukture, a opet prozračne u svojoj natprirodnoj ljepoti. Knjigom na knjigu Sukob sa Staljinom i staljinizmom tadašnje rukovodstvo ponukao je da se na svijet počne drugačije gledati. Da se zemlja počne otvarati prema Zapadu. Da traži svoje puteve iz kojih će uostalom nastati i Pokret nesvrstanih, ali i ona pozicija poštovanja i ugleda bivše nam zajedničke države koju je sama izgradila diljem planeta. Njegovi glavni likovi su novinar i fotoreporter, zbiva se u Bosni i Hercegovini, s referencijama na Poljsku, Mađarsku, današnju Europu i svijet. Preklapaju se i vremena, predratna socijalistička BiH osamdesetih, ratna zbivanja i zločini od Ahmića preko Sarajeva do Srebrenice, ubojstvo navijača Sarajeva i aktualna stvarnost toga grada, koji je prema pripovjedaču bio srce bivše države Priče iz susjedstva Što je, uostalom, i najslađe ismijavati? Sve što je zločesto, sve što je glupo, a posebno ono što od vas čini budale. Vlast, mediji, televizija, vojska, crkva, ortodoksni vjernici za koje život djeteta počinje snošajem, prijenosi utakmica, tv-paneli, loš zdravstveni sustav, politika, građanski pogledi na seksualnost i uloge spolova, umišljeni intelektualci i umjetnici, španjolska inkvizicija, masoni i ostale teorije zavjere, zatucani brđani, mafijaški filmovi, bogataši i viša klasa. Ništa nije toliko sveto niti toliko nevino! Mnogi od tih skečeva otišli su u vječnost, zabilježeni u povijesti kao briljantne minijature pisanja i izvedbe A otkud se Picasso stvorio u Kulturnom centru u Osijeku? Radi se o ukupno 46 grafičkih radova crteži, litografije, gravure nastalih u razdoblju od 1932. Serije time kao i svaka spekulativna fikcija reagiraju na pokazatelje iz društveno-političko-ekonomske stvarnosti pa je ovdje zamjetan niz poticaja iz situacija u današnjem svijetu, ali i autohtonih brazilskih problema To što je Tito učinio nezamislivo je za današnje lidere postjugoslovenskih država. Prvo, najviše što oni mogu dobaciti u vašingtonskoj hijerarhiji je susret sa državnim sekretarom i, iznimno, potpredsjednikom. Nikoga od njih, pa da vladaju još 100 godina, neće sa najvišim državnim počastima primiti američki predsjednik. Male su, nepostojeće, šanse da će se neko od njih američkom predsjedniku suprotstaviti, a još manje od toga da će se usuditi provocirati ga Biti peder u svakom smislu Nema tome dugo kako je proslavljen Dan državnosti, dan kojim se obilježava donošenje Ustavne odluke o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Time se Jugoslaviju proglasilo državom koja je nepotrebna Hrvatskoj i Hrvatima. S druge strane, Hrvatska je Hrvatima bila potrebna. Bila je potrebna kako bi bili u stanju otključati svoj potencijal. Kako bi pokazali da razna kulturna, znanstvena, gospodarska i ina dostignuća nisu ostvarena zbog bivanja dijelom Jugoslavije, nego unatoč tome. Bila je želja dokazati i sebi i drugima da možemo više i da možemo bolje.