Marketing
PAŽANI SU TAMARIS (KAMARIŽ) NAZIVALI SVETIM STABLOM
Od srednjeg vijeka do novog doba vinogradarstvo je na Pagu bila jedna od najvažnijih gospodarskih grana. No, uzgajati vinovu lozu na Pagu nije bilo lako. Jaka bura uništavala je plodove i stabla vinove loze.
Najbolje tlo za sadnju vinove loze nalazilo se na područjima koja su bila izložena udarima bure. Najviše vinograda bilo je na Murvici, Vodicama, Svetoj Mariji Magdaleni, Svetom Marku, Julovici, na Svetom Ivanu i na Svilnom. U 19. stoljeću čak je 1. 670 hektara zemljišta bilo zasađeno vinovom lozom i za dobrih godina proizvodilo se oko 15. 000 hektolitara vina. Za usporedbu 2009. godine na Pagu je, prema neslužbenim podacima, proizvedeno oko 600 hektolitara vina. Kako bi lozu zaštitili od bure, vinogradari su uz redove vinove loze sadili trsku. No, uz vinograde su sadili i tamaris (paški: kamariž.). Trska i tamaris su ublažavali udare bure, a spriječavali su i hvatanje posolice na vinovu lozu. Trska se stavljala uz redove vinove loze, a tamaris se sadio na rubovima vinograda. Tako se pravio prirodni zid koji je trpio najjače udare bure. Tamaris je izuzetno otporan na buru, snijeg i hladnoću i prema starim zapisima, Pažani su ga nazivali svetim drvom. Taj naziv nije povezan s religijom, nego su Pažani, nazivajući ga svetim, tamarisu odavali počast, odavali su počast njegovoj nevjerojatnoj izrdžljivosti. Za hladne zime 1929. godine na Pagu su stradali mnogi vinogradi. Te godine u veljači je tri dana puhala orkanska bura i pao je snijeg koji je danima ostao zaleđen.
Zima 2012. godine bila je hladnija od one 1929. godine, a upravo se na zimu 2012. godine potvrdilo kako je tamaris zaslužio naziv svetog drva. Procjenjuje se kako je na zimu 1929. godine bura puhala jačinom od oko 220 km/sat, dok je na zimu 2012. godine zabilježen udar bure od 252 km/sat. Za orkanske bure u siječnju 1929. godine temperatura zraka je iznosila -7 stupnjeva, a na zimu 2012. godine je na području Ledenika izmjereno -22 stupnja. Tako niska temperatura zraka na Pagu nikada prije nije zabilježena, što ne znači da se nije dogodila. No, u brojnim starim zapisima o vremenu na Pagu nigdje se ne spominje da je rt Svetog Kristofora (Krštoful) bio potpuno zaleđen te da se led podigao do crkvice, a to se dogodilo na zimu 2012. godine. Za hladnih zima 1929. i 2012. godine tamaris je preživio. Za velike hladnoće 2012. godine stradale su mnoge trske, ali to nije izazvalo čuđenje. No, bura je uništile i mnoge pitospore, a to je već izazvalo dosta čuđenja. Pitospora raste isključivo u naseljenom području i ono što je pretrpjela pitospora ne može se usporediti s onim što je pretrpio tamaris koji raste i izvan naseljenog područja. Tamaris je najviše trpio, na svojim je granama skupljao goleme količine posolice, na njegovim granama se hvatao led, bura ga je savijala do tla, ali je opstao i tako potvrdio status svetog drva, najotpornijeg na otoku.
Post je objavljen 27.11.2018. u 03:24 sati.