Marketing
PAŠKI MOST DANAS SLAVI 50. ROĐENDAN
Paški most danas slavi svoj 50. rođendan. U ovih 50 godina most je preporodio otok Pag. Nakon njegove izgradnje otok je počeo disati sa oba plućna krila.
Koliko se otočkih ljudi još sjeća vremena kada je Pag uistinu bio otok. Kad se na trajektnom pristaništu u Pagu čekalo u kolonama na trajekt, na našu legendarnu "Vangu" koja je plovila do Karlobaga. Trajalo je to satima, koji puta i danima i tada se nije pitalo za cijenu prijevoza. Bilo je bitno da stigneš na Velebitsku stranu.
I danas trajekt prometuje na drugoj liniji na otoku, ali od puštanja u promet Paškog mosta 17. studenog 1968. više se nije ovisilo samo o trajektu. U Pagu je tada vladala krilatica: "gremo mi okolo preko paškog mosta".
Cjelovitu priču o paškom mostu napisao je Ivo Palčić u knjizi "Paški most – izgradnja, obrana, obnova", gdje se na sveobuhvatan način mogu nači svi važni podaci o Paškom mostu.
Knjiga je izdana 2008. godine u povodu 40 obljetnice izgradnje mosta, a kako navodi autor, posvećena "svima koji su na bilo koji način pridonijeli da se Paški most izgradi, onima koji su ga gradili, održavali, obnovili, a posebno paškim braniteljima koji su hrabro izložili svoje živote i u Domovinskom ratu obranili most od neprijateljskih nasrtaja iz zraka, kao i onima koji su im u tome organizacijski i logistički pomagali."
Ovoga ljeta 28. lipnja 2018. u Kneževom dvoru u Pagu, održan je znastveno-stručni skup pod nazivom "Uloga i značaj Paške spojnice u Domovinskom ratu" u organizaciji Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata i Grada Paga, te Sveučilište u Zadru, Odjel za povijest i zdravstvene studije i HLZ-a Podružnica Zadar.
Izuzetno nadahnuto predavanje održao je prof.dr.sc. Josip Faričić sa Sveučilišta u Zadru, Odjel za geografiju na temu "Geostrateški značaj Paškog mosta". Prof. Faričić je naglasio da se najviše služio knjigom autora Ive Palčića, ne znajući da se autor nalazi u publici.
Na kraju skupa kada se otvorila rasprava i sam autor knjige, Ivo Palčić je ispričao sa kojim se problemima susretao dok ovo djelo nije ugledalo svjetlo dana.
Ovu Palčićevu knjigu svakako valja posjedovati i iščitavati, jer s njom bi (uvjeren sam) trebao biti ponosan svaki otočki čovjek. Još jednom treba odati priznanje autoru kao i izadvaču na uloženom trudu, ali i hrabrosti da ovakvo hvalevrijedno djelo svjedoči povijesti jednog mosta koji nije samo simbol otoka Paga.
Na kraju, autor je umjesto zaključka napisao:" Izgrađen je kao rezultat promišljanja tadašnjih regionalnih i otočkih čelnika o boljoj budućnosti otoka ( koju su prihvatili, podržali i u konačnici ostvarili mjerodavni državni čimbenici), u kojoj je - kao važna prometna poveznica sa kopnom – trebao biti pretpostavka novog iskoraka u gospodarstvenom i svekolikom razvoju otoka, navlastito u turizmu. I to je jako važno!".
Paški most je dugačak 340, a širok 9 metara. Svojim rasponom luka (200 metara) ubrajao se u to vrijeme, među deset najvećih mostova na svijetu.
Novi List je 16. studenog 1968. objavio jedan proročki novinski članak: "Na Pagu više Europe", donosim ga u cijelosti:
"Pag nije otok sasvim sam za sebe, Pag je dio zemlje, dio Kontinenta i kad sutra prva kolona automobila pređe preko mosta na otok, koji postaje dio kopna, poluotok, Evrope će biti više. Evrope će biti više na Pagu. Ni začetnik ideje o tome da se Pag poveže s kopnom pomoću mosta, ni projektant, ni 170 graditelja gigantskog objekta, a vjerojatno ni jedan Pažanin nisu ni slutili, niti možda sada mogu slutiti, kakvu budućnost, kakvu promjenu u načinu života i rada pruža otočanima most.
U usporedbi sa onim što će most donijeti Pagu vjerojatno je beznačajna veličina građevine, način gradnje, pa i raspon luka koji ovu građevinu ubraja među deset najvećih mostova u svijetu. Jer, veličina mosta nije najbolje pokazana njegovim dimenzijama i tonama betona. Veličina je, nesumnjivo, u nečem drugom: što dobiva Pag. Ni najmaštovitiji um vjerovatno ne bi, ni sada, kada je ideja pretvoran u stvarnost, kada je nevjerica postala istina, mogao predvidjeti što ta spona između krševite obale i otočkog prostranstva u svijetu poznatog po čipkama, siru i privlačnom ljetnom odmoru, znači za paškog proizvođača vina, za paškog stočara, za radnika u solani, za turističkog čovjeka, za svakog Pažana. Što most znači za sve njih?
Možda dolazak kolona automobila svih kategorija, boja i veličina. Možda navala turista, pune blagajne novca kojim će turisti plaćati prenoćište i tanjur ribe. Možda spriječavanje migracije stanovništva i čak povratak na otok "odlutalih" Pažana, koji će vidjeti šansu u mostu, u onome što most otvara, pruža. Tko zna što sve most donosi. Zna se pouzdano jedno: donosi novi, drugačiji život, življi život. Zna se i to da će na Pagu biti više Evrope."
Za kraj mogu ustvrditi da je Paški most spomenik, i svojina svih otočana, koji su ga ujedno stvarali i čuvali kroz svih ovih pet desetljeća njegovog postojanja. Baš zbog toga dužni smo ga čuvati, jer se u "Domovinskom ratu" vidjelo što on znači i ne samo Pažanima. U ovih 50 godina most je doista preobrazio otok. Pag je zablistao svim svojim sjajem, na bolji način je počeo koristiti sve svoje potencjale, poglavito one u gospodarstvu, počevši od turizma, solarastva, stočarstva i proizvodnje ovčijeg mlijeka sa najpoznatijim otočkim proizvodom, "Paškim sirom". Otok Pag je jedan od rijetkih hrvatskih otoka, gdje se ljudi rado vračaju i dolaze živjeti.
Dok je mosta, tako će i ostati.
Post je objavljen 17.11.2018. u 07:50 sati.